Predsednik Sjedinjenih Američkih Država

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država
President of the United States of America
Na funkciji
Džo Bajden

od 20. januar 2021. (2021-01-20)
Izvršna grana vlasti Sjedinjenih Država
Izvršna kancelarija Predsednika
OslovljavanjeMr. President
(neformalno)[1][2]
The Honorable
(formalno)[3]
His Excellency[4][5][6]
(u međunarodnim prepiskama)
ČlanKabinet
Domestic Policy Council
National Economic Council
National Security Council
RezidencijaBela kuća
SedišteOkrug Kolumbija
Dužina mandataČetiri godine, jednom obnovljivo
FunkcijaPredsednik
Plata400.000 $ godišnje
Veb-sajtWhiteHouse.gov

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (engl. President of the United States of America) je šef države i šef vlade u SAD.

Izvršna vlast[uredi | uredi izvor]

Bela kuća

Predsednik se nalazi na čelu izvršne grane savezne vlasti, a njegova uloga je da sprovodi i poštuje Ustav SAD i zakone propisane od strane Kongresa.

Član 2 Ustava Sjedinjenih Američkih Država proglašava predsednika za vrhovnog komandanta Oružanih snaga i nabraja njegove nadležnosti, uključujući moć da proglasi zakon ili stavi veto na predloge oba doma Kongresa.

Isti član Ustava u stavu prvom propisuje uslove potrebne da bi se lice moglo kandidovati za predsednika, a to su: da je lice građanin SAD, da je rođeno u SAD, da ima najmanje navršenih 35 godina i da ima najmanje 14 godina prebivalište na teritoriji SAD. Predsednik takođe može da oformi kabinet savetnika i da daje pomilovanja. Konačno, uz savet i pristanak Senata, predsednik ima ovlašćenja da potpisuje sporazume i imenuje ambasadore i federalne sudije, uključujući i sudije Vrhovnog suda. Kao i u slučaju zvaničnika drugih grana vlasti Sjedinjenih Američkih Država, Ustav propisuje skup ograničenja na vlast predsednika (takozvani sistem „kočnice i ravnoteže“ (engl. Checks and balances), uvedenih u cilju sprečavanja nekog pojedinca ili grupe da preuzme apsolutnu vlast u zemlji.

Izbor[uredi | uredi izvor]

Predsednik SAD se bira posredno preko Kolegijuma izbornika. Mandat mu traje četiri godine, uz ograničenje na maksimalno dva mandata, koje je uveo 22. amandman na Ustav Sjedinjenih Država, ratifikovan 1951. godine. Po ovom sistemu, svaka savezna država ima delegira određeni broj izbornika, jednak broju predstavnika te savezne države u oba doma Kongresa. Distrikt Kolumbija takođe delegira izbornike po 23. amandmanu. Glasači svih saveznih država, izuzev Nebraske i Mejna, biraju predsedničkog kandidata tako što kandidat sa najviše glasova dobija sve izborničke glasove te savezne države. Neophodna je prosta većina u Kolegijumu izbornika da bi kandidat postao predsednik; ako nijedan kandidat ne dobije većinu glasova, predsednika bira Predstavnički dom.

Od usvajanja Ustava, četrdeset i dve osobe su bile predsednici SAD. Oni su ukupno odslužili pedeset i pet četvorogodišnjih mandata. Prvi je bio Džordž Vašington. Grover Klivlend je služio u dva neuzastopna mandata, i računa se kao 22. i 24. predsednik. Zbog ovoga, svi predsednici nakon 23. imaju redni broj povećan za jedan.

Trenutni predsednik, Džo Bajden, 45. osoba izabrana za predsednika i 46. predsednik, inaugurisan je 20. januara 2021. godine, nasledivši Donalda Trampa.

Bela kuća u Vašingtonu služi kao zvanična rezidencija predsednika SAD; on je ovlašćen da koristi njeno osoblje i prostorije, uključujući medicinsku negu, rekreaciju, održavanje i bezbednosne službe.

Živi bivši predsednici SAD[uredi | uredi izvor]

Živi bivši predsednici na dan 17. maj 2024. (od najstarijeg do najmlađeg):

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „How To Address The President; He Is Not Your Excellency Or Your Honor, But Mr. President”. The New York Times. 2. 8. 1891. 
  2. ^ „USGS Correspondence Handbook - Chapter 4”. Usgs.gov. 18. 7. 2007. Arhivirano iz originala 26. 9. 2012. g. Pristupljeno 15. 11. 2012. 
  3. ^ „Models of Address and Salutation”. Ita.doc.gov. Arhivirano iz originala 20. 7. 2010. g. Pristupljeno 4. 9. 2010. 
  4. ^ „HEADS OF STATE, HEADS OF GOVERNMENT, MINISTERS FOR FOREIGN AFFAIRS” (PDF). Pristupljeno 1. 11. 2012. , Protocol and Liaison Service, United Nations..
  5. ^ The White House Office of the Press Secretary (1. 9. 2010). „Remarks by President Obama, President Mubarak, His Majesty King Abdullah, Prime Minister Netanyahu and President Abbas Before Working Dinner”. WhiteHouse.gov. Pristupljeno 19. 7. 2011. 
  6. ^ „Exchange of Letters”. Permanent Observer Mission of Palestine to the United Nations. septembar 1978. Arhivirano iz originala 17. 1. 2012. g. Pristupljeno 19. 7. 2011. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]