Pređi na sadržaj

Predsednički izbori u SAD 1840.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Predsednički izbori u SAD 1840.

← 1836 30. oktobar – 2. decembar 1840. 1844 →

294 članova Izbornog kolegijuma
148 elektorskih glasovi potrebni za pobedu
Izlaznost80,2% [1] Rast 23,8%
 
Nominovan Vilijam Henri Harison Martin van Bjuren
Stranka Vigovska Demokratska
Matična država Ohajo Njujork
Kandidat za potpredsednika Džon Tajler N/A[a]
Glasovi izbornika 234 60
Odnesenih država 19 7
Br. glasova 1.275.390 1.128.854
Procenat 52,9% 46,8%

Rezultati izbora: Žuta označava države u kojima je pobedio Harison i plava označava države u kojima je pobedio van Bjuren. Brojevi označavaju broj elektorskih glasova koje je dala svaka država.

predsednik pre izbora

Martin van Bjuren
Demokratska

Izabrani predsednik

Vilijam Henri Harison
Vigovska stranka

Predsednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 1840. bili su 14. četvorogodišnji predsednički izbori, održani od petka, 30. oktobra do srede, 2. decembra 1840. Ekonomski oporavak od panike 1837. bio je nepotpun, a kandidat Vigova Vilijam Henri Harison pobedio je sadašnjeg predsednika Martina van Bjurena iz Demokratske stranke. Izbori su označili prvu od dve pobede Vigovaca na predsedničkim izborima, ali su bili jedini na kojima su osvojili većinu glasova. Ovo je bio treći revanš u američkoj istoriji, koji će se ponoviti tek 1892.

1839. Vigovci su prvi put održali nacionalni kongres. Na Nacionalnoj konvenciji Viga iz 1839. godine kandidat Vilijam Henri Harison je pobedio bivšeg državnog sekretara Henrija Kleja i generala Vinfilda Skota. Van Bjuren se suočio sa malo protivljenja na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji 1840. godine, ali kontroverzni potpredsednik Ričard Mentor Džonson nije ponovo nominovan. Demokrate su tako postale jedina velika stranka od 1800. godine koja nije uspela da izabere kandidata za potpredsednika.

Pozivajući se na potpredsedničkog kandidata Džona Tajlera i Harisonovo učešće u bici kod Tipekanoa, Vigovci su vodili kampanju pod sloganom „Tipekano i Tajler takođe“. Pošto je Van Bjuren oslabljen ekonomskim nedaćama, Harison je osvojio većinu i 234 od 294 elektorska glasa. Učešće birača je poraslo pošto je biračko pravo belaca postalo skoro univerzalno,[2] a savremeni rekord od 42,4% stanovništva uzrasta za glasanje glasalo je za Harisona.[3] Van Bhurenov gubitak učinio ga je trećim predsednikom koji je izgubio reizbor.

Vigovci nisu uživali u prednostima pobede. 67-godišnji Harison, najstariji američki predsednik izabran sve dok Ronald Regan nije pobedio na izborima 1980. godine, umro je nešto više od mesec dana nakon inauguracije. Harisona je nasledio Džon Tajler, za koji se neočekivano pokazalo da nije Vig. Dok je Tajler bio uporni pristalica Kleja na konvenciji, on je bio bivši demokrata, strastveni pobornik prava država i zapravo nezavisan. Kao predsednik, Tajler je blokirao zakonodavnu agendu Vigovaca i izbačen je iz Vigovske partije, kasnije druge nezavisne (posle Vašingtona) koja je služila kao predsednik.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „National General Election VEP Turnout Rates, 1789-Present”. United States Election Project. CQ Press. 
  2. ^ „White Manhood Suffrage”. National Museum of American History (na jeziku: engleski). 2017-05-03. Arhivirano iz originala 29. 06. 2021. g. Pristupljeno 2023-08-16. 
  3. ^ „Voter Turnout in Presidential Elections | The American Presidency Project”. www.presidency.ucsb.edu. Pristupljeno 2023-08-16. 

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Iako nije bilo zvaničnog demokratskog kandidata, većina demokratskih elektora je i dalje dala svoje elektorske glasove za aktuelnog potpredsednika Ričarda Mentora Džonsona.

Spoljašne veze[uredi | uredi izvor]