Pređi na sadržaj

Preslap

Koordinate: 42° 49′ 13″ S; 22° 24′ 17″ I / 42.820166° S; 22.404833° I / 42.820166; 22.404833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Preslap
Preslap
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
OpštinaCrna Trava
Stanovništvo
 — 2011.Pad 166
Geografske karakteristike
Koordinate42° 49′ 13″ S; 22° 24′ 17″ I / 42.820166° S; 22.404833° I / 42.820166; 22.404833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina1270 m
Preslap na karti Srbije
Preslap
Preslap
Preslap na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Preslap je naselje u Srbiji u opštini Crna Trava u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 166 stanovnika.

Položaj i uređenost[uredi | uredi izvor]

U zagrljaju bregova planine Plane, s obe strane kao kristal bistre Presplanske reke, nalazi se selo Preslap. To je jedino selo ušorenog tipa na području crnotravske opštine. Celo je na eruptivnoj steni u jednoj dubodolini blagog nagiba. Iako leži na samoj bugarsko-srpskoj granici, i bilo pod dugo pod bugarskom okupacijom, stanovništvo je očuvalo etničke odlike Srba. Zadržalo je srpsku slavu, a svadbeni i drugi kućevni običaji su kao u svim drugim srpskim krajevima. Ekonomski, saobraćajno pa i kulturno odvajkada su bili okrenuti bili Srbiji. Ovo selo je 1964. godine imalo 119 domaćinstva i 132 stanovnika, a dobilo je ime prema reljefu zemljišta. Poređenja radi, u mestu "Preslopu" je 1879. godine bilo 49 kuća sa 296 duša.[1] Preslap je udubljenje (sedlo) udaljeno oko 1,5 kilometara od centra sela. Iako samo mesto nije ekonomski razvijeno, preslapska domaćinstva su bila i ostala veoma napredna. Preslapčani su nekada bili čuveni stočari. Mnogi su i „iljadili“ (po hiljadu ovaca čuvali u jedno domaćinstvo).

Preslap je naselje zbijenog tipa, ono je ipak podeljeno u mahale:

  • Mahala Mlađinsci (6k),
  • Mahala Bojišini (4k),
  • Mahala Cvejinska (8k),
  • Mahala Ješkova (9k),
  • Mahala Rid (16k),
  • Mahala Antiska (10k),
  • Mahala Rajina (13k),
  • Mahala Krivi Del (16k),
  • Mahala Centar (6k),
  • Mahala Čuka (7k).

I sa primitivnom obradom zemlje u prošlosti, Preslapčani su imali prvu reč u planinskoj prozvodnji krompira i žitarica. Brašno se u Preslapu retko uvozi.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U Prvom i Drugom svetskom ratu selo je pustošila bugarska vojska. U toku ovog rata ono je u više mahova paljeno, a stanovništvo internirano u Bugarsku, zlostavljano i ubijano, 25. oktobra 1943. godine, dim je kao gusta magla obavijao Preslap. Zamenik ministra Narodne odbrane Bugarske Slavčo Trnski ovako opisuje taj događaj:

Toga dana ljudi, deca, žene, gotovo celo stanovništvo, plačući bežali su samo da spasu svoje živote. Stoka u štalama je bespomoćno drečala i gorela. Od ovog straha i užasa mnogo seljaka je poludelo, a drugi su pre vremena ostareli…

U krvavoj martovskoj ofanzivi Preslap je bio pretvoren u zgarište, 74 internirca u Bugarsku, zlostavljana su i prinudno sprovedena na radilišta u unutrašnjosti Bugarske. Šestorica iz ovog sela su hrabro položili svoje živote, a stanovništvo je uzimalo aktivno učešće u NOR.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Preslap živi 238 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 55,5 godina (52,9 kod muškaraca i 57,8 kod žena). U naselju ima 113 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,22.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 730
1953. 732
1961. 792
1971. 764
1981. 527
1991. 329 329
2002. 251 251
2011. 166
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
249 99,20%
nepoznato
  
1 0,39%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Otadžbina", Beograd 1880. godine
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]