Protesti protiv Haških presuda i primene sporazuma o graničnim prelazima između Srbije i Kosova i Metohije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Protesti protiv Haških presuda i primene sporazuma o graničnim prelazima između Srbije i Kosova i Metohije
Vreme17. novembar10. decembar 2012.
Mesto
AkcijaDemonstracije, protesti
PovodPuštanje na slobodu Ante Gotovine, Mladena Markača i Ramuša Haradinaja iz Haškog Tribunala
UzrokKriza na severu Kosova i Metohije
Ishod

Nikakav;

Protesti protiv Haških presuda i primene sporazuma o graničnim prelazima između Srbije i Kosova i Metohije obuhvataju niz protesta održanih širom Srbije, povodom oslobađajućih presuda Haškog tribunala hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču[1], kao i bivšem prpadniku OVK Ramušu Haradinaju[2]. Ovim protestima se izražava neslaganje sa aktom Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, kao i primene postignutog sporazuma sporazuma između Srbije i Kosovskih vlasti o integrisanom upravljanju granicom (administrativnim prelazima) između Srbije i Kosova i Metohije. Ovi protesti su međusobno povezani, jer su parole skandirane na gotovo na svim dosadašnjim protestima, a i na konferencijama za novinare ove teme su bile glavne. Protesti su počeli 17. novembra, dan nakon oslobađajućih presuda hrvatskim generalima. Tokom ovih protesta nije bilo incidenata.

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Prvostepena presuda hrvatskim generalima[uredi | uredi izvor]

Haški tribunal osudio je 15. aprila 2011. hrvatskog generala Antu Gotovinu na 24 godine, a Mladena Markača na 18 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Srbima u leto i jesen 1995. Treći optuženi, general Ivan Čermak, oslobođen je optužbe.

Pregovori u Briselu o integrisanim prelazima između Srbije i Kosova i Metohije[uredi | uredi izvor]

Šef pregovaračkog tima Beograda Borislav Stefanović i šefica prištinskog pregovaračkog tima Edita Tahiri postigli su 3. decembra 2011. dogovor o administrativnim prelazima Jarinje i Brnjak uz posredstvo Evropske unije. Stefanović je rekao da su izdvojeni prelazi Jarinje i Brnjak dogovorom u odnosu na ostale, na kojima će takođe biti primenjivano zajedničko upravljanje.

Nakon smene vlasti u julu 2012., nove vlasti su obećale da će preispitati postignite sporazume pregovaračkog tima Borislava Stefanovića. U septembru je Evropska unija prihvatila predlog novih vlasti da se pregovori između Srbije i Kosovskih institucija podignu sa tehničkog nivoa na pregovore o statusu, ali je odbila zahteve da se pregovori iz posredstva Evropske unije premeste u Savet bezbednosti. Pregovori su počeli 19. oktobra između srpskog premijera Ivice Dačića i kosovskog premijera Hašima Tačija u posredstvu viskog predstavnika EU Ketrin Ešton. Pod pritiskom Evropske unije nove vlasti su bile primorane da primene sve postignute sporazume koje je dogovorio pregovarački tim Borislava stefanovića, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo među Srbima na Kosovu i Metohiji i javnosti u Srbiji.

Protest nekoliko sindikata 14. novembra 2012.[uredi | uredi izvor]

Dana 14. novembra članovi Udruženih sindikata Srbije „Sloga“, Policijskog sindikata Srbije i Novog sindikata zdravstva, protestovali su u centru Beograda zahtevajući poboljšanje uslova rada. Nekoliko stotina članova ta tri sindikata se okupilo na Trgu Slavija, zatim ulicom Kralja Milana prošetalo do zgrade Vlade Srbije u Nemanjinoj ulici, izražavajući tako solidarnost sa radničkim sindikatima koji štrajkuju širom Evrope. Predstavnici sindikata tražili su od Vlade Srbije poboljšanje uslova rada, veće plate, besplatno zdravstvo i školstvo. Predsednik sindikata „Sloga“ Željko Veselinović rekao je okupljenima ispred zgrade Vlade da radnički sindikati iz Srbije imaju više razloga da štrajkuju nego kolege iz Italije, Španije, Kipra i drugih evropskih zemalja.[traži se izvor] Zbog oslobađanja hrvatskih generala dva dana kasnije, ovaj protest je brzo pao u zaborav.

Oslobađajuće presude hrvatskim generalima[uredi | uredi izvor]

Apelaciono veće Haškog tribunala oslobodilo je 16. novembra hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivice za zločine počinjene nad srpskim stanovništvom iz Kninske krajine u leto 1995. godine. Gotovina i Markač su prethodno prvostepeno bili osuđeni na 24 i 18 godina zatvora zbog ratnih zločina tokom i posle akcije Oluja. Ovom presudom, Haški tribunal je okončao suđenja za događaje tokom „Oluje“ a da nijedna osoba nije osuđena za ratne zločine počinjene u toj akciji.[3] [[Srpski sabor Dveri|Pokret Dveri}}] pozvao je sve srpske rodoljube na svenarodni protest protiv Haškog tribunala i Evropske unije, koji su najavili za subotu, 17. novembra u 15 časova ispred sedišta Evropske unije u Beogradu (Vladimira Popovića 40a, blok 19 kod Sava centra na Novom Beogradu)! Srpska radikalna stranka je takođe najavila protestni skup zbog oslobađajućih presuda u subotu, 17. novembra u 12 časova ispred zgrade Predsedništva Srbije[4]

Protesti[uredi | uredi izvor]

Protest pokreta Dveri i Srpske radikalne stranke 17. novembra 2012.[uredi | uredi izvor]

Pokret Dveri organizovao je protest zbog oslobađajuće presude hrvatskim generalima, mirni protest ispred sedišta delegacije Evropske unije na Novom Beogradu. Protestni skup, na kome je prisustvovalo stotinak pristalica tog pokreta, protekao je bez incidenata, a zgradu EU obezbeđivali su pripadnici Žandarmerije. Dveri smatraju da je haški sud oslobodio generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, optužene za ratne zločine nad Srbima tokom 1995. na osnovu političkih pritisaka Vašingotna i Brisela, kako bi Hrvatska mogla da uđe u EU, rekao je predstavnik Dveri Vladan Glišić. On je, podsetivši da je taj pokret i do sada bio „evroskeptičan“ najavio u izjavi Tanjugu nove proteste protiv EU i zbog Kosova i Metohije.[5]

Pristalice Srpske radikalne stranke (SRS) održale su protestni skup ispred zgrade Predsedništva Srbije zbog oslobađanja hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača u Haškom tribunalu i zatražili od najviših državnih organa u Srbiji da počnu da brinu o svojim građanima kojima se sudi pred tim sudom Nekoliko stotina pristalica SRS-a tokom četrdesetominutnog protesta uzvikivalo je između ostalog „Tomo, ustašo“ i „Sloboda Šešelju“. Njih je u blizini zgrade Predsedništva zaustavio kordon policije.[6]. Pristalice SRS-a su zapalile jrvatsku zastavu ispred zgrade predsedništva[6].

Protest SNP Naši 18. novembra 2012.[uredi | uredi izvor]

U nedelju 18. novembra, održan je protest u organizaciji [[SNP Naši}}], Pokreta Obraz i Pokreta Zavetnici. Protestu ispred zgrade Vlade prisustvovalo je stotinak pristalica pokreta SNP „Naši“ i srpski sabora „ZAVETNICI“ sa svojim i državnim zastavama, slikama haškog optuženika Ratka Mladića i transparentima „Svi su Srbi Ratkovi vojnici“ i „U Krajini pravoslavne sveće ugasiti niko neće".[7][8]

Protest studenata 21. novembra 2012.[uredi | uredi izvor]

Zbog odluke Haškog tribunala da oslobodi generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, studenti Pravnog i Fakulteta političkih nauka protestovali su 21. novembra šetnjom centralnim beogradskim ulicama. Mirna i dostojastveno šetnja sećanja na žrtve Oluje, krenula je sa dva fakulteta - Pravnog i Političkih nauka. Protest studenata zbog odluke Haškog tribunala da oslobodi dvojicu hrvatskih generala Antu Gotovinu i Mladena Markača završio se okupljanjem na platou ispred Hrama Svetog Save.[9]

Veliki protest protiv oslobađanja Gotovine i Markača 25. novembra 2012.[uredi | uredi izvor]

U Beogradu je u nedelju 25. novembra održan parastos srpskim žrtvama ratova 90-ih godina. Prisustvovali su premijer Srbije Ivica Dačić i potpredsednik vlade [[Aleksandar Vučić}}]. Potom je održana protestna šetnja centralnim gradskim ulicama zbog oslobađanja hrvatskih generala. Okupilo se više hiljada građana. Posle pomena u Sabornoj crkvi i parastosa koji je služio patrijarh Irinej, održana je i protestna šetnja centralnim ulicama Beograda zbog oslobađanja hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača. Sa parastosa je najviše odjeknuo poziv patrijarha srpskog vlastima da Srbija ne treba da ide u Evropu po svaku cenu i da uvek može da se okrene svojoj „slovenskoj braći“. Na protestnoj šetnji koja je usledila od Saborne crkve do Skupštine Srbije, poslata je poruka da će Srbija insistirati na poštovanju prognanih iz bivše Jugoslavije. Na čelu kolone bio je predsdnik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović, a učesnici kolone nosili su transparente na kojima je pisalo Mi pitamo za pravdu za sve žrtve, Sa nama Bog, sa vama EU i NATO, kao i zastave Srbije i Makedonije. Nebojša Stefanović poručio je danas da Srbija želi pomirenje, ali da će insistirati na poštovanju prava Srba.[10]

Protest pokreta Dveri ispred predsedništva 28. novembra 2012.[uredi | uredi izvor]

Pokret Dveri, održao je protest 28. novembra ispred zgrade Vlade Srbije povodom najave oslobađajuće presude bivšem pripadniku OVK Ramušu Haradinaju i najave sprovođenja sporazuma o integrisanom upravljanju graničnih (administrativnih) prelaza između Srbije i Kosova i Metohije.[11] Protest je održan pod sloganom Stop EU, NATO, GMO i Hag. Dveri su najavile da se priključuju u četvrtak u 16 časova protestu pokreta STOP GMO Irene Baret koji je organizovan protiv širenja kompanije Monsanto u Srbiji kao i protiv Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Naime, EBRD putem kreditiranja Monsanta u Srbiji u vrednosti od 40 miliona dolara uvodi kredit za GMO politiku u Srbiji, čime direktno ugrožava prehrambenu bezbednost građana Srbije.[12]

Srpski svenarodni protest (protest SNP Naši povodom oslobađajuće presude Ramušu Haradinaju) 29. novembra 2012.[uredi | uredi izvor]

U organizaciji rodoljubivih organizacija, 29. novembra na Trgu Republike u 18 časova, okupilo se na stotine građana da izraze protest povodom puštanja na slobodu bivšeg prpadnika OVK Ramuša Haradinaja. SNP NAŠI, OBRAZ, 1389, Zavetnici i Pokret za Srbiju gromoglasno su skandirali protiv EU i Haškog tribunala. Govornici su pozvali na krivičnu odgovornost sve koji su učestvovali u hapšenju i isporučivanju Srba u Hagu. Okupljenima su se obratili [[Mila Alečković}}], Ljiljana Bulatović, Igor Marinković iz SNP NAŠI, Mladen Obradović iz Obraza, Stefan Stamenkovski iz Zavetnika, Vladimir Kršljanin iz Pokreta za Srbiju itd. Protest je okončan u 20 časova. Dogovoreno je da se pokrene kampanja pozivanja za veliki skup 10. decembra protiv izgradnje tzv. granice na Kosovu. Skup i ostale aktivnosti biće organizovane u saradnji sa SNV Kosova i Metohije i srpskim opštinama.[13][14]

Protest Srpske radikalne stranke 30. novembra 2012.[uredi | uredi izvor]

Pristalice Srpske radikalne stranke protestovale su 30. novembra ispred zgrade Predsedništva Srbije povodom oslobađanja Ramuša Haradinaja. Oni su zapalili i iscepali zastave EU, NATO-a, SAD i Kosova, a potom krenuli u protestnu šetnju. Funkcioner SRS-a Nemanja Šarović je izjavio da su zastave zapaljene u znak političkog protesta, jer radikali time žele da pokažu da se ne boje onih čije su to zastave, niti njihovih slugu koji sede u Nemanjinoj 11 i na Andrićevom vencu. Predvođeni funkcionerima, nekoliko stotina pristalica SRS-a krenulo je potom u protestnu šetnju centralnim ulicama Beograda u znak otpora vlastima. Funkcionerka SRS-a Nataša Jovanović rekla je da je predsednik Srbije Tomislav Nikolić izdajnik, koji bi trebalo da podnese ostavku. Uz ocenu da on to sigurno neće uraditi, Jovanović je zaključila da će on, kao i premijer Ivica Dačić i potpredsednik vlade Aleksandar Vučić biti srušeni sa vlasti. Funkcioner SRS Milorad Mirčić rekao je da je Vojislav Šešelj primer borbe i da je uzdrmao Haški tribunal, koji je nazvao antisrpskim. Oko Predsedništva Srbije su bile raspoređene jake snage Žandarmerije u opremi za razbijanje demonstracija, kao i mnoga policijska kola. Policija je dopustila radikalima da priđu na oko 50 metara od zgrade Predsedništva, zbog čega su oni protestovali, tražeći da ih puste bliže. Kolona je, uz muzičku pratnju nacionalističkih pesama, sa zastavama krenula od Pravnog fakulteta ka Slaviji.[15]

Protest pokreta Dveri ispred predsedništva 3. decembra 2012.[uredi | uredi izvor]

Dana 3. decembra, godinu dana od potpisivanja sporazuma o integrisanom upravljanju prelazima između Srmije i Kosova i Metohije, Dveri su održale protestni skup pod sloganom Izdaja počinje sutra. Nao održanom skupu ispred Vlade Srbije, predstavnici Dveri su javno poručili da na prethodnim izborima niko nije kandidovao granicu na Kosovu i Metohiji i izdaju okupiranih teritorija, i da ukoliko se ovaj proces nastavi, Vlada mora raspisati vanredne parlamentarne izbore. Dveri su najavile da će stati u zaštitu Srba na kosovskim barikadama, kao i da će dati podršku najavljenom velikom protestu koji su 29. novembra najavili SNP Naši, Srpski sabor Zavetnici i Otačastveni pokret Obraz za 10. decembar pod sloganom Nikad granica-Kosovo je Srbija.[16], kao i sve druge proteste u organizaciji ostalih patriotskih udruženja[17]

Veliki studentski protest protiv haških presuda 4. decembra 2012.[uredi | uredi izvor]

Studenti Univerziteta u Beogradu otpočeli su 4. decembra seriju protesta u kojem traže ukidanje Haškog Tribunala zbog sramnih oslobađajućih presuda koje je taj sud izrekao dvojici bivših hrvatskih generala Anti Gotovini i Mladenu Markaču, kao i bivšem pripadniku OVK Ramušu Haradinaju. Nekoliko hiljada akademaca zatražilo je na protestu ispred Skupštine Srbije da se Tribunal u Hagu ukine, kao i da se svi zarobljeni Srbi puste. Studenti su se na ulici pojavili sa transparentima Udruženi Hag - Zločinački poduhvat, Srbi su rođeni krivi, Od vaše pravde nema veće nepravde i sa zastavama republike Srbije. Posebno je bio uočljiv transparent sa tekstom iz Dušanovog zakonika koji kaže: Sve sudije da sude po zakoniku, pravo kako piše u zakoniku, a da ne sude po strahu od carstva mi. Studenti su takođe skandirali i Kosovo, Kosovo i Ustala je Srbija. Studenti su se tačno u 12 časova okupili na Platou ispred Filozofskog fakulteta, već tradicionalnog mesta iskazivanja akademskog nezadovoljstva, odakle su Knez Mihajlovom ulicom i Terazijama došli do Trga Nikole Pašića gde ih je čekala grupa kolega sa Pravnog fakulteta. Osim studenata Univerziteta u Beogradu na protestu su učestvovali i akademci sa Univerziteta u Novom Sadu, Nišu, Valjevu, Kragujevcu i Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici. Studentima Pravnog fakulteta u šetnji ka parlamentu pridružio se i ministar pravde Nikola Selaković, a ispred parlamenta studentima su se priključili članovi poslaničkog kluba DSS, direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac, advokat Toma Fila, dramski umetnik Goran Sultanović, režiser Boris Malagurski, sociolog Mila Alečković i drugi. Jedan od organizatora student FPN Vladimir Živković rekao je da su se studenti okupili ispred parlamenta iz svih univerzitetskih gradova kako bi pokazali da akademska omladina oseća nepravdu koja se tiče cele Srbije i da želi da pokaže da ta nepravda boli. Studenti su zatražili da Skupština Srbije usvoji rezoluciju o osudi rada Haškog tribunala, zbog oslobađajućih presuda Gotovini, Markaču i Haradinaju, da se podrži rasprava o Haškom tribunalu u UN-u naredene godine kao i da Vlada Srbije pomogne svim srpskim državljanima zatočenim u hagu, kao i njihovim porodicama, a pomoć je zatražena i za srpski živalj na Kosovu i Metohiji[17].

Protest „Nikad granica-Kosovo je Srbija“ 10. decembra 2012.[uredi | uredi izvor]

Oko 800 pripadnika pokreta Naši, Dveri, organizacije Obraz i drugih udruženja, protestovalo je u ponedeljak uveče centralnim gradskim ulicama povodom izgradnje i početka primene sporazuma o integrisanom upravljanju prelazima na Jarinju i Merdare. Protest „Nikad granica“ počeo je ispred Saborne crkve u Beogradu, a okupljeni su, noseći transparente Nikad granica - Kosovo je Srbija, Tamo gde je Gračanica ne sme biti granica i Glavu za Kosmet, prošetali do zgrada Predsedništva i Vlade Srbije. Okupljeni su zatražili od državnog vrha ukidanje, kako kažu, antiustavne, antiistorijske i antinarodne granice sa Kosovom i Metohijom, kao i odustajanje od saradnje sa Haškim tribunalom i od pregovora sa Prištinom. Oni su ocenili da predsednik Srbije Tomislav Nikolić nije vrhovni vojni komandant, već da jugom Srbije komanduje NATO, Sandžak kontroliše muftija Muamer Zukorlić, a Vojvodinu kriminalci, i poručili da neće dozvoliti izgradnju granice izmedđu centralne Srbije i Kosova i Metohije. Protest, koji je obezbeđivao veliki broj pripadnika policije, završen je šetnjom do Hrama svetog Save gde su učesnici protesta zapalili sveće za Srbe stradale u hrvatskoj vojnoj akciji „Oluja“ i na Kosovu i Metohiji.[18]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „- „Oslobodjeni Gotovina i Markač", 16.11.2012.”. 16. 11. 2012. Pristupljeno 24. 4. 2013. 
  2. ^ „- „Novi šamar: Oslobođen i Haradinaj", 29.11.2012.”. 29. 11. 2012. Pristupljeno 24. 4. 2013. 
  3. ^ {{cite web|author= |url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/Region/1212176/Oslobo%C4%91eni+Gotovina+i+Marka%C4%8D.html] |title= |date= |website= |publisher= |access-date=24. 4. 2013.
  4. ^ [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. mart 2016), Pristupljeno 24. 4. 2013.
  5. ^ [2] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. mart 2016), Pristupljeno 24. 4. 2013.
  6. ^ a b {{cite web|author= |url=http://www.rtv.rs/sr_ci/politika/protest-srs-zbog-oslobadjanja-hrvatskih-generala_353537.html] |title= |date= |website= |publisher= |access-date=24. 4. 2013.
  7. ^ http://www.telegraf.rs/vesti/politika/422603-protest-u-beogradu-zbog-oslobadjanja-hrvatskih-generala-foto-video]. Pristupljeno 24. 4. 2013.
  8. ^ [http://nasisrbija.org/index.php/2012/11/18/odrzan-protest-rodoljuba-protiv-haskog-tribunala/.  line feed character u |access-date= na poziciji 20 (pomoć); Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć); Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)[mrtva veza], Pristupljeno 24. 4. 2013.
  9. ^ {{cite web|author= |url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/1215652/Protest+studenata+u+Beogradu.html] |title= |date= |website= |publisher= |access-date=24. 4. 2013.
  10. ^ http://www.mondo.rs/s268094/Info/Protest_u_Beogradu_zbog_oslobadjanja_Gotovine.html]. Pristupljeno 24. 4. 2013.
  11. ^ .  line feed character u |access-date= na poziciji 20 (pomoć); Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć); Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć) [https://web.archive.org/web/20121130225156/http://www.vaseljenska.com/politika/protest-dveri-ispred-vlade-srbije/ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. novembar 2012), Pristupljeno 24. 4. 2013.
  12. ^ {{cite web|author= |url=http://www.dverisrpske.com/sr-CS/dveri-na-delu/2012/novembar/svi-na-protest-ispred-evropske-banke-za-razvoj.php] |title= |date= |website= |publisher= |access-date=24. 4. 2013.
  13. ^ „[https://web.archive.org/web/20121217023520/http://nasisrbija.org/index.php/2012/11/29/protest-rodoljubivih-organizacija-zbog-oslobadjanja-zlocinca-haradinaja/ Arhivirano] na sajtu [[Wayback Machine]] (17. decembar 2012), Pristupljeno 24. 4. 2013.
  14. [[#cite_ref-14|^]] [http://www.pressonline.rs/info/drustvo/253680/protest-na-trgu-republike-povodom-oslobadjajuce-presude.html”. Pristupljeno 24. 4. 2013.  line feed character u |title= na poziciji 258 (pomoć); Spoljašnja veza u |title= (pomoć); Sukob URL—vikiveza (pomoć) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. decembar 2012)
  15. ^ „, Pristupljeno 24. 4. 2013.
  16. ^ [[#cite_ref-autogenerated2_17-0|a]] [[#cite_ref-autogenerated2_17-1|b]] [http://www.vaseljenska.com/politika/dveri-obustavite-izdaju-ili-raspisite-izbore/”. Pristupljeno 24. 4. 2013.  line feed character u |title= na poziciji 34 (pomoć); Sukob URL—vikiveza (pomoć) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. decembar 2012)
  17. ^ [3] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. decembar 2012), Pristupljeno 24. 4. 2013.

Vidi još[uredi | uredi izvor]