Pređi na sadržaj

Publije Kvintilije Var

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Publije Kvintilije Var
Lični podaci
Datum rođenjaoko 46. p. n. e.
Mesto rođenjaKremona, Rimska republika
Datum smrti9. septembar 9. n. e.
Mesto smrtiu Teutoburškoj šumi, Germanija
Porodica
PotomstvoKvintilije Var
RoditeljiSeksto Kvintilije Var
konzul Rimskog carstva
Period13. p. n. e.
PrethodnikMarko Licinije i
Gnej Kornelije
NaslednikMarko Valerije Mesala Apijan i
Kvirinije
prokonzul Afrike
Period8. p. n. e. - 7. p. n. e.
guverner Sirije
Period6. p. n. e. - 4. p. n. e.
legat Germanije
Period6. - 9.

Publije Kvintilije Var (lat.:Publius Quinctilius Varus, Kremona, 46. p. n. e. - Teutoburška šuma, 9. n. e.) je bio rimski političar i vojskovođa u službi cara Augusta.

Detinjstvo i mladost[uredi | uredi izvor]

Publije Kvintilije Var je rođen oko 46. godine p. n. e. u Kremoni. Njegov otac Sekst Kvinitilije Var je bio rimski senator 49. p. n. e.. Učestvovao je u zavjeri protiv Gaj Julija Cezara, te je nakon poraza u bici kod Filipa 42. p. n. e. izvršio samoubistvo.[1]

Politička karijera[uredi | uredi izvor]

Iako mu je otac bio protivnik Gaj Julija Cezara, Publije Kvintilije je u 13. godini p. n. e. izabran za konzula Rimskog carstva zajedno sa Tiberijem, usvojenim sinom Oktavijana Augusta. Bio je prokonzul Afrike (8. p. n. e.-7. p. n. e.), a kasnije upravitelj Sirije (6. p. n. e.-4. p. n. e.). Kada je u zimu 5.-6. godine buknuo Batonov ustanak u Panoniji, vojskovođa Tiberije je hitno poslan tamo, a za legata Germanije je izabran Publije Kvintilije Var. Njom je vladao od 6. do 9. godine nove ere.[1]

Bitka u Teutoburškoj šumi[uredi | uredi izvor]

Kao legat u Germaniji, izazvao je nezadovoljstvo germanskih plemena. Varov bliski saradnik bio je German Arminije koji je od mladosti odgojen i školovan kao talac u Rimu. Arminije je potajno stao na čelo saveza germanskih plemena te namamio Rimljane u zamku glasinama o pobuni Germana. Rimske legije našle su se, sjeverno od današnjeg Osnabrika, na teško prohodnom terenu koji nije odgovarao njihovom načinu borbe. Germani su iz zasjeda presijecali razvučene rimske kolone, a borba se vodila usred olujnog nevremena. Masakrirano je oko 20.000 rimskih vojnika, a Var je počinio samoubistvo. XVII, XVIII i XIX. rimska legija više nikada nisu obnovljene, a zbog poraza u Teutonburškoj šumi Germanija nikada nije uključena u Rimsko carstvo.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Var, Publije Kvintilije” (na jeziku: (jezik: hrvatski)). Pristupljeno 15. 3. 2016. 
  2. ^ „Bitka u Teutonburškoj šumi” (na jeziku: (jezik: hrvatski)). Pristupljeno 15. 3. 2016. 


Marko Licinije
i
Gnej Kornelije
Konzul Rimskog carstva
13. p. n. e.
(sa Tiberijem)
Marko Valerije Mesala Apijan
i
Kvirinije