Pređi na sadržaj

Publije Kornelije Scipion (konzul 218. p. n. e.)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Publije Kornelije Scipion (lat. Publio Cornelio Escipión, ? – 211. p. n. e.) bio je rimski vojskovođa i političar iz doba Drugog punskog rata.

Poticao je iz ugledne porodice Kornelijevaca. Njegov ded Lucije Kornelije Scipion Barbat je bio konzul 298. p. n. e., a otac Lucije Kornelije Scipion je bio konzul u doba Prvog punskog rata, isto kao i stric Gnej Kornelije Scipion Asina. Stariji brat Gnej Kornelije Scipion Kalvo je izabran za konzula 221. p. n. e.

Publije je za konzula izabran na samom početku rata. Zajedno s vojskom je godine 218. p. n. e. otplovio iz Pize za Masiliju kako bi preprečio put Hanibalovoj vojsci koja je kroz Galiju napredovala prema Italiji. Čuvši da se Hanibal ipak probio prema Alpama, smesta se povukao nazad u Italiju. Tamo su se njegove snage prvi put sudarile s Hanibalom u kod Ticina. Bitka je završila porazom, a Scipion je ranjen. Nešto kasnije se Scipionova vojska udružila s vojskom kolege Tiberija Sempronija Longa. Dok je oprezni Scipion hteo izbeći novu bitku, Sempronije je na njoj insistirao što je dovelo do novog poraza, ovog puta kod Trebije.

Uprkos dva poraza, Scipion je sačuvao ugled u rimskoj javnosti, te mu je poverena komanda nad vojskom koja je poslata u Španiju kako bi se pridružila Gnejevoj vojsci koja je napadala kartaginske teritorije. Publije i Gnej su tamo nizali uspehe, dok su Rimljani u samoj Italiji trpeli poraze. Publije je, međutim, godine 211. p. n. e. ubijen u bici na gornjem Betisu.

Publije je poznat kao otac Scipiona Afrikanca.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]