Putoranski plato

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Putoranski plato
Putorana
Svetska baština Uneska
Zvanično imeVisoravan Putorana
MestoKrasnojarska Pokrajina, Rusija Uredi na Vikipodacima
Koordinate69° S; 93° I / 69° S; 93° I / 69; 93
KriterijumPrirodno dobro: vii, ix
Upis2010. (36. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/1234
Položaj visoravni Putorana u Sibiru
Visoravan iz vazduha

Visoravan Putorana (rus. плато Путорана) je visoka bazaltna visoravan koja se nalazi u planinskom području severozapadnog kraja Srednjosibirske visoravani, pa prema severu, sve do poluostrva Tajmir (Poluostrov Taйmыr), Rusija; 100 km severno od polarnog kruga. Najviša planina je Kamen planina koja ima visinu od 1700 metara, a najbliže naselje je Noriljsk. Visoravan većinom čini sibirski trap (vulkanski bazalt) i u njemu se nalaze najveća ležišta nikla u Rusiji. U njegovom središtu je jezero Vivi koje je ujedno i geografsko središte Rusije.

God. 1988. onovan je rezervat prirode Putorana kako bi se zaštitila najveća krda irvasa (Rangifer tarandus) na svetu, ali i sibirskog velikorogog muflona (Ovis nivicola). Park ima veličinu od 1.887.251 hektara, a uprava mu je smeštena u Noriljsku. Od 2010. godine Putorana je upisana na UNESKO-v Spisak mesta Svetske baštine u Aziji i Australaziji kao „potpun subarktički i arktički ekosistem u izoliranom planinskom vencu koji uključuje tajge, tundre i arktičke pustinje, i nedirnute slatkovodne sisteme reka i jezera”.[1]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]