Pljuški rejon
Pljuški rejon Plю́sskiй raйon | |
---|---|
Država | Rusija |
Federalni okrug | Severozapadni |
Administrativni subjekt | Pskovska oblast |
Admin. centar | Pljusa |
Status | opštinski rejon |
Osnivanje | 1. avgust 1927. |
Površina | 2.767,4 km2 |
Stanovništvo | 2015. |
— broj st. | 8.232 |
— gustina st. | 2,97 st./km2 |
Vremenska zona | UTC+3 |
Registarske tablice | 60 |
Pozivni broj | +7 81133 |
Zvanični veb-sajt |
Pljuški rejon (rus. Плю́сский район) administrativno-teritorijalna je jedinica drugog nivoa i opštinski rejon na krajnjem severu Pskovske oblasti, odnosno na zapadu evropskog dela Ruske Federacije.
Administrativni centar rejona je varošica Pljusa. Prema procenama nacionalne statističke službe Rusije za 2015, na teritoriji rejona je živelo 8.232 stanovnika ili u proseku oko 2,97 st/km².
Geografija[uredi | uredi izvor]
Pljuški rejon smešten je na krajnjem severu Pskovske oblasti. Obuhvata teritoriju površine 2.767,4 km², i po tom parametru nalazi se na 8. mestu među 24 rejona u oblasti. Graniči se sa Strugokrasnjenskim rejonom na jugu, odnosno sa Gdovskim rejonom na zapadu. Na severu i istoku su Slančanjski i Luški rejon Lenjingradske oblasti, odnosno na jugoistoku Šimski rejon Novgorodske oblasti.
Reljefom rejona dominiraju prostrane ravnice ispresecane brojnim vodotocima i manjim jezerima ledničkog porekla. Najvažniji vodotok je reka Pljusa (desna i najveća pritoka Narve) koja svoj tok započinje na krajnjem istoku rejona kao otoka Zapljuskog jezera. Najvažnije pritoke Pljuse na području rejona su Ljuta, Kureja, Čjornaja i Janja. Od brojnih jezera veličinom se izdvajaju Crno jezero (8,75 km²) uz granicu sa Strugokrasnjenskim rejonom, Pesno (4,85 km²), Zapljusko (2,5 km²) i Dugo jezero (1,7 km²).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Pljuški rejon uspostavljen je 1. avgusta 1927. godine kao opštinski rejon tadašnjeg Luškog okruga Lenjingradske oblasti. Godine 1963. privremeno je raspušten, a njegova teritorija prisajedinjena susednom Strugokrasnjenskom rejonu. Ponovo je uspostavljen već 1965. godine.
U sadašnjim administrativnim granicama je od 30. marta 2015. godine.
Demografija i administrativna podela[uredi | uredi izvor]
Prema podacima sa popisa stanovništva iz 2010. na teritoriji rejona je živelo ukupno 9.187 stanovnika,[1] dok je prema proceni iz 2015. tu živelo 8.232 stanovnika, ili u proseku 2,97 st/km².[2] Po broju stanovnika Pljuški rejon se nalazi na pretposlednjem 23. mestu u oblasti i njegova populacija čini tek oko 1,27% sveukupne oblasne populacije. U urbanim centrima živi oko polovine rejonske populacije.
1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2015. |
---|---|---|---|---|---|---|
20.506 | 18.354 | 15.871 | 14.081[3] | 11.610[4] | 9.187[1] | 8.232* |
Napomena:* Prema proceni nacionalne statističke službe.
Na području rejona postoje ukupno 152 sela i 2 varošice, međusobno podeljeni na tri trećestepene opštine (dve urbane i jednu ruralnu). Status gradskih naselja imaju varošice Pljusa (2.908 stanovnika), koja je ujedno i administrativni centar rejona, i Zapljusje (1.103 stanovnika).
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b "Всероссийская перепись населения 2010 года. Том 1". Архивирано на сајту Wayback Machine (15. март 2013)
- ^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2015 года Архивирано на сајту Wayback Machine (23. септембар 2015)
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]