Pređi na sadržaj

RMS Olimpik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
RMS Olimpik
RMS Olimpik 1911. godine
Opšti podaci
KlasaOlimpik
KarijeraUjedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeno Kraljevstvo
Kobilica postavljena16. decembar 1908.
Porinut20. oktobar 1910.
Završetak gradnje31. maj 1911.
Sudbina
  • Isečen u staro gvožđe
  • Nadogradnja je demontirana u Jarovu u Engleskoj, trup je uaečen u staro gvožđe u Enverklengu, u Škotskoj.
Glavne karakteristike
Deplasman52,067 tona
Dužina269.1 metara
Širina28.3 metara
Gaz10.5 metara
Pogon
  • 24 dvostrana škotska kotla (6 lozišta)
  • 5 jednostranih škotskih kotlova (3 ložišta)
  • Dve četvorocilindrične parne mašine sa trostrukom ekspazijom, snage 25.000 ks svaka, za bočne trokrake propelere.
  • jedna parna turbina niskog pritiska snsge 15.000 ks za centralni četvorokraki propeler.
Gorivoprvobitno loženje na ugalj, kasnije prepravljeno za loženje na ulje 1919
SnagaUkupno 65.000 ks
Brzina
  • 21 knota /39 km/h
  • 23 knota / 43 km/h maksimalna brzina
Posada2435 putnika i 950 članova posade

RMS Olipmik (engl. RMS Olympic) je bio prvi i poslednji brod klase Olimpik koji je bio u vlasništvu kompanije Vajt Star Lajn. Za razliku od sestrinskih brodova, Titanik i HMHS Britanik, Olimpik je bio u službi od 1911. čak do 1935. godine. Budući da su Olimpik i Titanik bili gotovo identični brodovi, Olimpik je bio među najvećim pokretnim objektima na svetu u to vreme. Za vreme svoje službe, Olimpik je čak bio i vojni brod u Prvom svetskom ratu.[1]

Sestrinski brodovi[uredi | uredi izvor]

Za razliku od Olimpika, Titanik i Britanik nisu dugo bili u službi: Titanik je potonuo nakon sudara sa ledenim bregom od noći 14. aprila do ranog jutra 15. aprila 1912, pri čemu je, od 2208 ukrcanih, čak 1496 smrtno stradalo. Britanik je trebalo da bude putnički brod, međutim, kako je u to vreme počeo da bukti Prvi svetski rat, dobio je namenu brod bolnica. To je i uloga kada je brod potonuo, kada se, u moreuzu između grčkih ostrva Kea i Makronisos, sudario sa minom. To se desilo u kasno jutro 21. novembra 1916. Tada je od 1065 putnika samo 30 poginulo, dok se 1035 spasilo. Olimpik je bio u službi čak do 1935. godine, kada je pretvoren u staro gvožđe.[2]

Sudar sa brodom HMS Havke[uredi | uredi izvor]

Dan-dva pre početka jeseni 1911. godine, Olimpik je doživeo svoju prvu nesreću na petom putovanju. 20. septembra 1911. na putu do ostrva Vajt, u moreuzu Solent, Olimpik i britanski brod HMS Havke doživeli su sudar. Havke se snažno zabio svojim pramcem (čija je namena bila da probuši trup protivničkih brodova) u trup Olimpika otprilike između palubi E i F u predelu krme, pritom praveći dve velike rupe. Od tih rupi, dva vodootporna odeljka i prostorija sa turbinama Olimpika počela su da propuštaju vodu. Ipak, Olimpik se bezbedno vratio u Sauthempton sopstvenom parom, bez povređenih ili poginulih. Međutim, Havkeov pramac bio je u tako katastrofalnom stanju da je zamalo potonuo. Havkeov je kasnije popravljen, ali je u oktobru 1914. torpedovan od strane nemačke podmornice.

Za vreme sudara, bilo je dve osobe na Olimpiku koje će kasnije preživeti i potonuće Titanika i potonuće Britanika: Violeta Džesop i Artur Prist.

Teorija zavere[uredi | uredi izvor]

Mnogi ljudi se u poslednje vreme fokusiraju na pitanje da li je Titanik zaista potonuo, i nije li kojim slučajem zbog ekonomskih razloga došlo do zamene da je Olimpik brod koji je potonuo, a da je Titanik brod koji je nastavio da služi Vajt Star Lajnu više godina kasnije. Dva broda su bila skoro sasvim identična, a jedine razlike postojale su u detaljima kao što su bili prozori na promenadama, kao i okna prozorčića na ostatku broda.

Olimpik u penziji[uredi | uredi izvor]

Poslednje Olimpikovo putovanje odigralo se 5. aprila 1935. na isplovljavanju iz Njujorka u Veliku Britaniju. Tada je Olimpikov vlasnik bila kompanija Kunard Lajn i Olimpik je bio postavljen zajedno sa Mauretanijom, dugoročnim suparnikom. Nakon više od pet meseci, Olimpik je kupio jedan čovek kako bi u njegovoj, depresivnoj engleskoj provinciji bilo rada. Olimpik je razmontiran 1936. godine, dok je već sledeće godine odnesen u Škotsku da se sasvim razmontira.

Za vreme svoje prekomorske službe, Olimpik je putovao preko Atlantika 257 puta, preneo oko 430 000 putnika ukupno i prešao oko 1,8 miliona milja.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Oceanic II Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. maj 2017) – thegreatoceanliners.com
  2. ^ Chirnside, Mark, RMS Olympic Specification File (November 2007)