Radmila Radovanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Radmila Radovanović
Irfan Mensur kao Kinez, Zoran Milosavljević kao grof Obolenski i Radmila Andrić kao Zojka u predstavi Zojkin stan, JDP, 1980.
Lični podaci
Puno imeRadmila Radovanović Andrić
Datum rođenja(1934-07-17)17. jul 1934.
Mesto rođenjaBeograd, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti20. novembar 2018.(2018-11-20) (84 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
Rad
Bitna ulogaMoja strana svijeta — žena
Vetar je stao pred zoru — Jasna
Subotom uveče — Nada Marinković
Nije nego — gospođa Margarita
Veza do IMDb-a

Radmila Radovanović Andrić (Beograd, 17. jul 193420. novembar 2018) bila je srpska filmska, televizijska i pozorišna glumica.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Radmila Radovanović je rođena je u Beogradu 17. jula 1934. godine. Njen otac je rodom Hercegovac, a majka Slovenka. Prijemni na akademiji je polagala zajedno sa Ružicom Sokić, i obe su prvi put pale. Drugi put kada je trebalo da polaže prijemni majka joj je umrla, pa je odlučila da studira književnost. Onda ju je Bata Stojković nagovorio da pokuša ponovo da upiše glumu, i to je i učinila. Bata joj je bio velika podrška. U klasi na Akademiji sa njom su bili: Bata Živojinović, Nikola Simić i Rada Đuričin.

Dobitnica je više glumačkih i građanskih nagrada, između ostalih Oktobarske nagrade grada Beograda i *Zlatne arene za najbolju glavnu žensku ulogu na Filmskom festivalu u Puli za ulogu u filmu Moja strana svijeta 1969. godine. Najznačajnije uloge ostvarila je u Pozorištu. Njeno igranje s Mihajlom Viktorovićem u predstavi Dragi moj lažljivče po tekstu Šoa ušlo je u Ginisovu knjigu rekorda kao najduže neprekidno izvođenje jedne predstave u istoj podeli, (39 godina) sve do smrti Viktorovića. Pored toga pripadaju joj zasluge i za angažman Steve Žigona kao reditelja.

Bila je udata za Dragoslava Andrića, pisca, dramaturga, prevodioca i publiciste, s kojim ima sina Ljubodraga.

Preminula je 20. novembra 2018. godine. Sahranjena je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.[1][2]

Filmografija[uredi | uredi izvor]

1950 ▼ 1960 ▼ 1970 ▼ 1980 ▼ 1990 ▼ 2000 ▼ 2010 ▼ Ukupno
Dugometražni film 4 1 2 0 0 0 0 7
TV film 0 3 6 3 2 1 0 15
TV serija 0 0 1 0 1 1 1 4
TV mini serija 0 0 0 1 0 0 0 1
TV kratki film 0 0 0 1 0 0 0 1
Ukupno 4 4 9 5 3 1 1 28
God. Naziv Uloga
1950.-te ▲
1955. Šolaja
1957. Subotom uveče Nada Marinković
1959. Sam Rada
1959. Vetar je stao pred zoru Jasna
1960.-te ▲
1968. Prljave ruke
1968. Bračna postelja
1968. Dama s kamelijama
1969. Moja strana sveta Žena
1970.-te ▲
1971. Barijonovo venčanje
1972. Rozenbergovi ne smeju da umru
1972. Samoubica (TV) Madam Sofi, krojačica
1973. Težak put
1973. Gospođa Deli ima ljubavnika
1974. Meri Rouz
1974. Strah Jelisaveta
1976. Deca rastu noću Slavica
1976. Noćna skela
1977. Nikola Tesla (TV serija) Đuka Mandić
1978. Nije nego gospođa Margarita
1978. Gospođa ministarka (TV) Dara
1980.-te ▲
1980. Interesi Smiljka
1981. Na rubu pameti
1982. Jelena Gavanski Jelena Gavanski
1984. Ne tako davno
1990.-te ▲
1991. Tuce svilenih čarapa
1992. Povratak Vuka Alimpića Marija
1996. Gore dole Sara
2000.-te ▲
2003. Priče o životinjama (crtana serija) Pripovedačica
2008. Bližnji (TV) Službenica na stanici
2010.-te ▲
2010. Ono kao ljubav (serija) Majka Zora

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]