Radovan M. Marinković
Radovan M. Marniković | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Radovan M. Marinković |
Datum rođenja | 11. septembar 1936. |
Mesto rođenja | Pridvorica, Kraljevina Jugoslavija |
Radovan M. Marinković (11. septembar 1936) srpski je književnik, pesnik, publicista, istraživač, hroničar, istoričar, etnolog, scenarista, član Udruženja književnika Srbije i Udruženja novinara Srbije, društveni radnik. I sada istražuje, piše, bilježi, objavljuje, osvjetljava Dragačevo i široko oko njega od mraka zaborava, ali i uči kako se zapamćivati uopšte mora, i da to nije samo obaveza prema prošlosti i istini, već «moralan čin», kojim se potvrđuje i dobar pojedinac, i častan narod, kako bi to rekao Oto Vajninger, jedan od najvećih umova smjene 19. u 20. vijek, a Radovan M. Marinković potvrđivao cijelim svojim radnim postojanjem. Čovjek i narod koji pamte pojedinosti svoje prošlosti, ne mogu biti loši, već dobri.[1] [2].
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 11. septembra 1936. godine u Pridvoricikod Čačka. Otac: Marinko, radnik, majka Borika, domaćica. Osnovnu školu završio je u Goračićima (Dragačevo), a gimnazijsko obrazovanje stekao je u Čačku. Srpskohrvatski jezik i književnost studirao je na Beogradskom univerzitetu. Od 1959. do 1968. radio je u prosveti, a od 1968. do 2000. godine, kada je penzionisan, u listu Čačanski glas u Čačku: zamenik glavnog i odgovornog urednika, urednik kulturne rubrike, reporter i komentator. Saradnik je brojnih listova, časopisa, zbornika, kalendara i elektronskih medija, scenarist dokumentarnih filmova, pisac predgovora i pogovora brojnih knjiga, urednik više listova i edicija, recenzent brojnih knjiga, učesnik na naučnim skupovima, među kojima i onim koje je organizovala Srpska akademija nauka i umetnosti. Zastupljen je u više pesničkih antologija, zbornika, kalendara i leksikona. Živi u Čačku. Supruga Mileva, domaćica, sin Zoran, pravnik i publicista, kćerka Danka, ekonomski tehničar; oboje zasnovali brak, imaju četvoro dece. [2]
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
Bibliografija Marinkovićevih radova, računajući 150 knjiga, nadmašuje 1.600 jedinica. Prevođen je na slovenački, ruski i turski jezik. Pored domaćih autora, o Marinkovićevom stvaralaštvu pisalo je i dvoje Rusa: akademik Nikita Iljič Tolstoj i Svetlana Tolstoj – opsežnu studiju publikovali su svojevremeno u časopisu Balkanski i slovenski folklor Akademije nauka u Moskvi, a Svetlana Tolstoj je o Marinkovićevom stvaralaštvu, posebno o sakupljanju i tumačenju srpskog duhovnog tvoraštva, besedila na Sorboni u Parizu. Akademik Tolstoj je u jednom intervjuu iskazao:
„ | „ Radovan M. Marinković je... poznat među slavistima sveta, što to sigurno nije njemu znano... jer mi se nikada nismo lično upoznali, ni sreli. To se uvek tako dešava kada je čovek skroman, radiša i, očigledno, ne želi da se ističe. Ali, po volji Božijoj, na kraju krajeva, postaje poznat i priznat...“ | ” |
Djela Radovana M. Marinkovića[uredi | uredi izvor]
Zbirke pjesama[uredi | uredi izvor]
Svečanosti sunca, Gradac, Čačak, 1975; Zublje, Štamparija Bajić, Čačak,1984; Javnice i nejavnice, Štamparija Bajić, Čačak, 1994; Čačanske elegije,Štamparija Bajić, Čačak, 1995; Tužnice, Štamparija Bajić, Čačak, 1995; Pamćenice, Štamparija Bajić, Čačak, 1997; Trubnice, Grafika Jureš, Čačak, 1998; Branjenice, Štamparija Bajić, Čačak, 1999; Kletve i blagoslovi, Štamparija Bajić, Čačak, 2000; Probuđenice, Dis, Čačak, 2001; Trnavske pokojnice, Štamparija Bajić, Čačak, 2001; Molitvenice, sa Nikolom – Nikom Stojićem, Grafika Jureš, Čačak, 2002; Uzgrednice, Štamparija Bajić, Čačak, 2003; Nove molitvenice, sa Nikom – Nikolom Stojićem, Grafika Jureš, Čačak, 2003; Posvećenice, Štamparija Bajić, Čačak, 2004; Karađorđuše, sa Nikom Nikolom Stojićem, Grafika Jureš, Čačak, 2004; Dnevnice, Štamparija Bajić, Čačak, 2006; Trubovanke, Štamparija Bajić, Čačak, 2007; Posvećenice Svetom Savi, sa Nikom – Nikolom Stojićem, Galaksija 32, Čačak, 2007; Dragačevske molitvenice, sa Nikom – Nikolom Stojićem, Dom kulture, Guča, 2007;Izgubljenice, Štamparija Bajić, Čačak, 2008; Dragačevski amaneti, sa Nikom – Nikolom Stojićem, Štamparija Bajić, Čačak, 2009; Kamene neveste, Studio za novi dizajn, Čačak, 2009; Kamene knjige Radosava Čikiriza, sa Nikom – Nikolom Stojićem, Biblioteka opštine Lučani, Guča, 2010; Čuvarkuće, sa Nikom – Nikolom Stojićem, Štamparija Bajić, Čačak, 2010; Gde cveta limun žut, sa Nikom – Nikolom Stojićem, Jel-Mil/Štamparija Bajić i ogranak Vukove zadužbine, Čačak, 2011; Trubačke javke, Jel – Mil/Štamparija Bajić, Čačak, 2011; Goračićki kamenopisi, Jel – Mil, Čačak, 2011; Mladalačke tugovanke, sa Nikom – Nikolom Stojićem, Studio za dizajn, Čačak, 2012; Čačanice, Jel – Mil/Štamparija Bajić i Zavičajno društvo „Čačani“, Čačak, 2012; Trubački spomenar, Studio za dizajn, Čačak, 2013; Spomenarci, sa Nikom – Nikolom Stojićem, Biblioteka opštine Lučani, Guča, 2014; Sviraj trubo, saNikom – Nikolom Stojićem, Legenda, Čačak, 2016; Okamenjeni majstori, sa Nikom – Nikolom Stojićem, Biblioteka opštine Lučani, Guča, 2016; Odzivnice, Štamparija Bajić, Čačak, 2017; Kamene knjige Rakićevića, porodica, 2017; Posvećenice Svetom Savi, sa Nikom – Nikolom Stojićem, drugo dopunjeno izdanje, Biblioteka opštine Lučani, Guča, 2019.
Ostale knjige[uredi | uredi izvor]
Čačak i okolina, turistički vodič, sa Branimirom Milovanovićem;Turistička organizacija, Čačak, 1976; Jeličke legende, narodna predanja i zaveštanja, Štamparija „Budućnost“, Gornji Milanovac, 1977; Svedočanstva –Pričevanja, na srpskom i slovenačkom, sa Miroslavom Milom Mojsilovićem, Čačanski glas, Čačak, 1973; Čačanski kraj u NOB 1941 – 1945/Pali borci i žrtve, spomenica, sa Dragoljubom S. Subotićem, Centar za kulturu, Čačak,1977; Zdravstvo čačanskog kraja, monografija, sa Miroslavom Milom Mojsilovićem, Čačanski glas, Čačak, 1979; Hemijska industrija „Milan Blagojević“, monografija, sa Perišom Đekićem i Obradom Maksimovićem, HI„Milan Blagojević“, Lučani, 1979; Nezaboravni susreti s Titom, monografija, sa Milanom Đokovićem i Miloljubom S. Pantovićem, Čačanski glas, Čačak, 1977, dva izdanja; Svedočanstva – Pričevanja, monografija, sa Miroslavom Milom Mojsilovićem, drugo dopunjeno i prošireno izdanje,Čačanski glas, Čačak, 1978; Stari dragačevski zanati i zanimanja, etnoeseji, Dom kulture, Guča, 1980; Sabori trubača 1961 – 1980, monografija, sa Predragom Raovićem, Dom kulture, Guča, 1980; Dragačevo, monografija, sa Tomislavom Protićem i Jovanom Radovanovićem, Čačanski glas, Čačak, i SUBNOR, Lučani, 1981; Čačanski odred, monografija, sa Milojicom Pantelićem i Vladimirom Nikšićem, Čačanski glas, Čačak, 1982; U ime slobode i pravde, monografija, sa Aleksandrom Hadžipopovićem, Međuopštinski istorijski arhiv i Društvo pravnika, Čačak, 1984; Dragačevski zanati i zanimanja, etnoeseji, Međuopštinski istorijski arhiv, Čačak, 1985; Čovek čoveku, monografija, Centar za socijalni rad, Čačak, 1985; Atari istine, zbirka dokumenata, Čačanski glas, Čačak, 1986; Zemljoradničko zadrugarstvo u Dragačevu, monografija, Međuopštinski istorijski arhiv, Čačak, 1988; Na krilima bure/Povest o Milojku Ćirjakoviću, monografija, sa Tomislavom Protićem, SUBNOR, Lučani, 1988; SOUR „Sloboda“, monografija, sa Miladinom Vukosavljevićem i Nikolom Petkovićem, „Sloboda“, Čačak, 1988; Crvena pozornica, monografija KUD „Abrašević“, sa Milanom Đokovićem i Miloljubom S. Pantovićem, KUD „Abrašević“, Čačak, 1988; Sabori trubača, dokumentacija, sa Milovanom Vulovićem, Predragom Raovićem i Nikom – Nikolom Stojićem, Dom kulture, Guča, 1990; Moravički zanati i zanimanja, etnoeseji, sa Nevenkom Bojović, Zanatska zadruga Ivanjica i Narodni muzej Čačak, Ivanjica – Čačak, 1990; Glasonoše vremena, bibliografija, sa Milanom Đokovićem, Čačanski glas, Čačak, 1992; Čačak i okolina, turistički vodič, sa Branimirom Milovanovićem, Turistički savez, Čačak, 1992; Dragačevci u nauci i umetnosti, leksikon, sa dr Brankom Kovačevićem i Nikom – Nikolom Stojićem, Tehnički fakultet, Čačak, 1993; Litopapir, monografija, sa više saradnika, Litopapir, Čačak, 1994; Čačak i okolina, turistički vodič, sa Branimirom Milovanovićem, Turistički savez, Čačak, 1995; Sabori trubača 1961 – 1995, monografija, sa Jovišom M. Slavkovićem, Nikom – Nikolom Stojićem, Mirjanom Jerinić i Milovanom Vulovićem, Dom kulture, Guča, 1995; Auto – moto društvo, monografija, Auto– moto društvo, Čačak, 1996; Čačak, turistički vodič, sa Branimirom Milovanovićem, Turistički savez, Čačak, 1997; Gusle na Moravi, monografija, Društvo guslara, Čačak, 1997; Dragačevci u nauci i umetnosti, II, leksikon, sa dr Brankom Kovačevićem i Nikom – Nikolom Stojićem, Tehnički fakultet, Čačak, 1998; Dobrovoljno vatrigasno društvo u Čačku 1938 – 1998, monografija, sa Miladinom Vukosavljevićem, DVD, Čačak, 1998; Dečji vrtić „Naša radost“, monografija, Štamparija Bajić, Čačak – Lučani, 2000; Na Moravi frula, monografija, sa Predragom Radmilcem i Branimirom Milovanovićem, Turistički savez, Čačak, 2000; Pisane pamćenice, bibliografija, sa Jovišom M. Slavkovićem, Grafika Jureš, Čačak – Guča, 2000; Na Moravi frula, drugo dopunjeno i izmenjeno izdanje, sa Predragom Radmilcem i Branimirom Milovanovićem, Turistički savez, Čačak, 2002; Letopis dragačevskih trubača, monografija, sa Jovanom Lukićem, Grafika Jureš, Čačak, 2002, Ko je ko u Čačku na početku trećeg milenijuma, leksikon, sa Svetislavom Lj. Markovićem i Jovanom Lukićem, Prozor, Čačak, 2002; Muzička škola u Čačku, monografija, sa Aleksandrom Jovanovićem, Jel – Mil/Štamprija Bajić i Muzička škola „Dr Vojislav Vučković“, Čačak, 2003; Čačanska „Prosveta“, monografija, sa Zoranom Marinkovićem, Prosveta, Čačak, 2003; Dragačevci pod barjakom vožda Karađorđa i Miloša Obrenovića, monografija, sa Nikom – Nikolom Stojićem i Zoranom Marinkovićem, Grafika Jureš, Čačak, 2004; Poreklo stanovnika vavedenjske parohije, monografija, Galaksija 32, Čačak, 2004; Crkva u Tijanju, monografija, sa Radenkom Popovićem, Irkon, Čačak, 2004; Sve trube Dragačeva, monografija, sa Nikom – Nikolom Stojićem, Jovišom M. Slavkovićem i Predragom Raovićem, Dom kulture, Guča, 2000; Prilozi za bibliografiju Nike – Nikole Stojića, bibliografija, sa Predragom Raovićem, Zavičajno društvo „Dragačevo“, Guča, 2004; Čačanski vodovod, monografija, sa Zoranom Marinkovićem, JKP „Vodovod“, Čačak, 2005; Čačanski „Abrašević“, monografija, sa Zoranom Marinkovićem, KUD „Abrašević“, Čačak, 2005; Od opismenjavanja do fakultetskih zvanja, monografija, sa Zoranom Marinkovićem, Ustanova za obrazovanje odraslih „Kosta Novaković“, Čačak, 2005; Dragačevski sabor trubača (1961 – 2005), monografija, sa Nikom – Nikolom Stojićem i Jovišom M. Slavkovićem, Dom kulture, Guča, 2006; Život sa belim štapom, monografija, rezime na Brajovom pismu, Štamparija Bajić, Čačak, 2006; Boj na Lopašu 1806. godine, monografija, sa Jovišom M. Slavkovićem i Nikom – Nikolom Stojićem, Svitak, Požega, 2006; Dom sa dušom, monografija, sa dr Brankom Kovačevićem i Dragoljubom M. Vujovićem, Dom učenika i Grafika Jureš, Čačak, 2006; Brezovice na Jelici, hronika, sa Živoradom – Živkom Janjićem, Štamparija Bajić, Čačak, 2008; Vekovi Parmenca, monografija, sa Dragoljubom M. Vujovićem, Štamparija Bajić, Čačak – Parmenac, 2009; Guča – pola veka Sabora trubača, monografija, sa Adamom Tadićem, Jovišom M. Slavkovićem i Nikom – Nikolom Stojićem, Dom kulture, Guča – Beograd, 2010; Loznica pod Jelicom, monografija, sa Rankom Simovićem i Zoranom Marinkovićem, Međuopštinski istorijski arhiv, Čačak, 2010; Pisci iz Dragačeva, leksikon, sa Zoranom Marinkovićem, Biblioteka opštine Lučani, Guča, 2010; Pridvorica pod Jelicom, monografija, sa Aleksandrom Vulovićem i Zoranom Mrinkovićem, Štamparija Bajić, Čačak, 2011; Biografski leksikon Goračića, Guberevaca i Živice, leksikon, sa Zoranom Marinkovićem, Biblioteka opštine Lučani, Guča, 2012; Škola u Milićevcima, letopis, sa Božidarom Nikitovićem, Štamparija Bajić, Čačak, 2013; Goračićka buna 1893. godine, monografija, sa Zoranom Marinkovićem, Biblioteka opštine Lučani, Guča, 2013; Veliki predsednik male varoši, monografija, sa Mladomirom Todorovićem, Međuopštinski istorijski arhiv, Čačak, 2013; Sabor frulaša „Oj Moravo“, monografija, sa Zoranom Rajičićem, Sabor frulaša, Čačak, 2013; Vujanski istočnici, narodno stvaralaštvo Prislonice, Sabor frulaša, Prislonica – Čačak, 2013; Vukićevići u Milatovićima, rodoslov, sa Dejanom Vukićevićem, Međuopštinski istorijski arhiv, Čačak – Guča, 2015; Trubačko saborovanje u Guči 1961 – 2015, monografija, sa Nikom – Nikolom Stojićem, Jovišom M. Slavkovićem i Zoranom Marinkovićem, Centar za kulturu, sport i turizam opštine Lučani, Guča, 2015; Lisa na Vencu, monografija, sa Jovišom M. Slavkovićem, Kulturno-prosvetna zajednica Srbije, Beograd, 2014; Vekovanja Goračića, Guberevaca i Živice, monografija, sa Zoranom Marinkovićem, Biblioteka opštine Lučani, Guča, 2015; Vekopisi Kotraže, Belog Kamena, Vučkovice i Pšanika, monografija, sa Jovišom M. Slavkovićem i Zoranom Marinkovićem, Biblioteka opštine Lučani, Guča, 2016; Kameni pamćenici Goračića, epitafi sa grobljaša i krajputaša, sa Zoranom Marinkovićem i Momčilom Stevanovićem, Biblioteka opštine Lučani,Guča, 2017; Dragačevci ovenčani Karađorđevom zvezdom, monografija, sa Nikom – Nikolom Stojićem, Jovišom Slavkovićem i Zoranom Marinkovićem,Biblioteka opštine Lučani, Guča, 2017; Vekoplovi Kaone i Vlasteljica, monografija, sa Zoranom Marinkovićem i Jovišom M. Slavkovićem, Biblioteka opštine Lučani, Guča, 2018; Škola u Goračićima, letopis, sa Zoranom Marinkovićem i Zoricom Novičić, Biblioteka opštine Lučani i Osnovna škola u Goračićima, Guča – Goračići, 2018; 150 godina Čačanske bolnice, monografija, sa Miroslavom Milom Mojsilovićem i Nadom Lazović, Srpsko lekarsko društvo – Podružnica Čačak, 2018; Dragačevci ovenčani Karađorđevom zvezdom, monografija, drugo izdanje, sa Nikom – Nikolom Stojićem, Jovišom Slavkovićem i Zoranom Marinkovićem, Biblioteka opštine Lučani, Guča, 2018; Goračićka buna 1893. godine, monografija, drugo izdanje, sa Zoranom Marinkovićem, Biblioteka opštine Lučani, Guča, 2018.
Priređene knjige[uredi | uredi izvor]
Zbratimljeni gradovi, monografija, sa grupom autora, Pobeda, Kruševac,1972; Neugašen plamen, kritičko izdanje pesama Dragoljuba – Leke Obućine,Čačanski glas, Čačak, 1974; Prosjak sunca, kritičko izdanje pesama Vladimira Ž. Kostića Kostina, Čačanski glas, Čačak, 1975; Rizničari zemlje, antologija pesnika sa sela, sa Obradom Vasiljevićem, Gradac, Čačak, 1976; Svitanje nad plugom, kritičko izdanje pesama Miloša T. Jovaševića, Čačanski glas, Čačak,1977; Trkači prema suncu, zbornik poezije radnika čačanske „Slobode“,Štamparija Bajić, Čačak, 1977; Besede pesnika Disovog proleća, zbornik beseda, Gradska biblioteka „Vladislav Petković Dis“, Čačak, 1993; Gradska biblioteka u Čačku 1848 – 1998, zbornik dokumenta, sa Danicom Otašević, Čačak, 1998; Priseni, kritičko izdanje pesama Siniše Paunovića, Gradska biblioteka „Vladislav Petković Dis“, Čačak, 2003; Srpski narodni kalendar,kalendar, sa Slobodanom Čvorovićem, Agencija „Čvorak“, Čačak, 2002, 2003,2004, 2005, 2006, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017, 2018, 2019; Posvećenik Hipokratove zakletve/spomenica dr Ljubomira –Ljuba Popovića (1899 – 1992), Podružnica Srpskog lekarskog društva, Čačak – Guča, 2005; Venac moravskih povelja, zbornik poezije, sa Lunom Levajcom,Udruženje književnika Srbije i Književno društvo Mrčjevci, Beograd –Mrčajevci, 2008; Venac moravskih povelja, zbornik poezije, drugo dopunjeno izdanje, sa Lunom Levajcom, Udruženje književnika Srbije i Književno društvo Mrčajevci, Beograd – Mrčajevci, 2010; Život i delo Ljubomira M. Markovića, zbornik, sa dr Svetislavom Lj. Markovićem, Kulturni centar,Ivanjica, 2013; Mrčajevačke pesničke jeseni, zbornik poezije, sa Lunom Levajcom, Književno društvo, Mrčajevci, 2013.
Priređeni tematski brojevi časopisa[uredi | uredi izvor]
Gradac, 85 – 86, Dom kulture, Čačak, novembar 1988 – februar 1989; Dragačevo (arheologija, etnologija, narodna i crkvena umetnost), sa Radojkom Nikolićem, greškom nepotpisano; Vrelo, 30, sa Rankom Simovićem: Hadži Prodanova buna 1814, zbornik radova, Zavičajno društvo Trnava, Beograd, 2004.
Priznanja[uredi | uredi izvor]
Marinković je dobitnik brojnih prestižnih priznanja za stvaralaštvo: omladine Čačka (1957); Republičkog odbora ratnih vojnih invalida (1957); lista Mladost u Beogradu (1957), opštine Lučani (1981); Čačanskog glasa (1987) grada Čačka (2004), Povelja za životno delo Udruženja književnika Srbije (2009); Povelja Morave, jedina međunarodna nagrada Udruženja književnika Srbije (2015); više priznanja udruženja novinara Srbije, Zlatna značka kulturno-prosvetne zajednice Srbije i posebnog priznanja kao hroničar-monograf Kulturno-prosvetne zajednice Srbije.
Društveni rad[uredi | uredi izvor]
Marinković je bio, pored ostalog, posle 1974. godine član izvršnog organa Zajednice kulture Srbije i član njene skupštine, koja je bila posebno veće u Skupštini Srbije kada se raspravljalo o kulturi, današnjih rečnikom- narodni poslanik. Član je Udruženja književnika Srbije, Udruženja novinara Srbije i Vukove zadužbine. Bio je član Odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti. Dugo je bio predsednik umetničkih saveta Narodnog muzeja u Čačku i Dragačevskog sabora trubača u Guči, koji su ovenčani Vukovom nagradom. Jedan je od osnivača tradicionalnog Sabora frulaša Srbije „Oj Moravo“ u Prislonici kod Čačka (1988).
Predstavljen u enciklopedijama i leksikonima[uredi | uredi izvor]
- Dragačevci u nauci i umetnosti, autori: dr Branko Kovačević, Nika-Nikola Stojić, Radovan M. Marinković, Čačak, 1998. (pp. 153-154)
- Pisci Dragačeva, Radovan M. Marinković i Zoran Marinković, strane: 45,46,47 i 48, Guča, 2010.
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
Za vrijeme posjete Moskvi, profesorku srpskog jezika Grozdanu Komadinić, praunuk jednog od najvećih ruskih i svjetskih književnika Lava Nikolajeviča Tolstoja, Nikita Iljič Tolstoj, kada je čuo da se pominje grad Čačak, pita, ni manje ni više:
„ | „Da li poznajete Radovana Marinkovića?“ | ” |
[4] U istom broju „Politike“ novinar, izvanredan poznavalac Radovanovog stvaralaštva, Gvozden Otašević, nadalje govori o Radovanu M. Marinkoviću zaneseno i znalački. Govori o „fenomenu“ zvanom Radovan : Čovjeku koji slika, tumači, i sve riječima. O čovjeku koji nadograđuje i „smišlja“, koji prepjevava riječ, koja onda svojim krilima „pjesmi“ - (pjeva) u nebeskim domovima. Radovan je čovjek koji mislosjeća:
„ | „ Marinković je, kao novorek, izumeo rušnice, grobljaše, zlatoustaše, pesmopojce, pamćenike, uzgrednice, vikalice, javnice ili umaru (vodenicu)... Mesni ogranak Vukove zadužbine je u Čačku priredio „Knjigovanje Radovana M. Marinkovića...“ | ” |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Weininger O., Taschenbuch und Briefe an einen Freund, Leipzg- (Dnevnik i pisma prijatelju), Wien,1922.
- ^ a b Stojić N. i Slavković J., Biografski leksikon Goračića, Guberevaca i Živice, Guča, 2013, 191 – 197, uz dopune
- ^ Zoćević Z., Rat i mir Tolstojevih, intervju sa N. I. Tolstojem u „Čačanskom glasniku“,Čačak,1994.
- ^ [1]
- ^ [2]