Radomir Radujkov

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
radomir radujkov
Lični podaci
Datum rođenja(1913-08-26)26. avgust 1913.
Mesto rođenjaNovi Sad, Austrougarska
Datum smrti2. jul 1982.(1982-07-02) (68 god.)
Mesto smrtiNovi Sad, SFRJ
Profesijainženjer šumarstva

Radomir Radujkov (Novi Sad, 26. avgust 1913 - Novi Sad, 2. jul 1982) bio je kulturni poslanik, direktor "Dnevnika" i SNP, gradonačelnik (19511952), predsednik Matice srpske, osnivač Sterijinog pozorja.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen u Novom Sadu 1913. godine, počeo je da studira prava u Beogradu , ali je kao ljubitelj prirode prešao na šumarstvo, da bi 1935. godine studije nastavio u Zagrebu na Agronomsko-šumarskom fakultetu. Pred rat 1941. preostalo mu je još nekoliko ispita do diplomiranja. Kao gimnazista pristupio je levičarskom omladinskom pokretu. Kad je u Zagrebu nastavio da studira šumarstvo, okupljao je studente iz Vojvodine. Pokrenuo je 1936. akademski kulturni klub Vojvođana "Mihailo Polit- Desančić" i bio mu prvi predsednik, takođe je osnovao menzu u kojoj su se studenti po povoljnim cenama hranili. Delovao je sa retko viđenim elanom, posebno na području kulture i informisanja. Bio je član Agitpropa, biran je u Pokrajinski komitet i za poslanika Skupštine AP Vojvodine. Posle Alimpija Popovića i Dušana Ibročića, bio je treći po redu posleratni predsednik Gradskog narodnog odbora. Na funkciji gradonačelnika vizionarski je sagledavao budući razvoj grada; predviđao je da će postati, ne samo privredni centar Vojvodine, već i da će biti jedno od najvećih kulturnih središta u Jugoslaviji, čemu je i on doprinosio svojim radom. Iz Gradske kuće prešao je 1952. u novinsko-izdavačku i štamparsku kuću "Slobodna Vojvodina". Dnevni list, nastao u partizansko vreme, izvukao je svojim trudom i novim idejama iz provincijalnog učaurenja i lokalnih okvira na šire prostore, jačajući ga kadrovski i osvežavajući u sadržinskom i tehničkom pogledu, pod novim (i današnjim) imenom "Dnevnik". Desetak dana pre smrti, već uveliko ophrvan teškom bolešću srca, smogao je snage da učestvuje u radu Uređivačkog odbora Enciklopedije Vojvodine, pokazujući ne samo svoje poznavanje ovog podneblja, već i izuzetnu ljubav prema svom zavičaju.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Funkcije u institucijama kulture
Predsednik Matice srpske
1956—1969