Pređi na sadržaj

Razvoj evropskog rekorda u skoku udalj na otvorenom za žene

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prvi evropski rekord u skoku udalj za žene ratifikovan od strane Evropske atletske asocijacije (EAA) iznosio je 6,12 metara koji je postigla Kristel Šulc iz Nemačke 1939. godine.

EAA je zaključno sa 2017. ratifikovala 29 evropskih rekorda u skoku udalj za žene.

Sledi spisak najboljih evropskih rezultata do 1939. i evropskih rekorda od 1930. kada je ratfikovan prvi evropski rekord.[1]

       Rekordi ratifikovani od EAA

Rezultat Atletičar Zemlja Mesto Datum
5,54 Marija Kisling  Vajmarska republika Minhen 29. maj 1921.
5,57 Mjurijel Gan  Ujedinjeno Kraljevstvo London 21. septembar 1926.
5,60 Gertrud Gladič  Vajmarska republika Sheveningen 26. jun 1927.
5,62 Gertrud Gladič  Vajmarska republika Hanover 4. septembar 1927.
5,68 Mjurijel Gan-Kornel  Ujedinjeno Kraljevstvo London 14. jul 1928.
5,78 Mjurijel Kornel  Ujedinjeno Kraljevstvo London 13. jul 1929.
5,80 Mjurijel Kornel  Ujedinjeno Kraljevstvo London 21. jun 1930.
6,02 Stanislava Valasjevič  Poljska Klivlend 10. jul 1930.
6,09 Stanislava Valasjevič  Poljska Vuster 28. jun 1937.
6,12 Kristel Šulc  Nacistička Nemačka Berlin 30. jul 1939.
6,25 Fani Blankers-Kun  Holandija Lajden 19. septembar 1943.
6,28 Galina Vinogradova  SSSR Moskva 1. septembar 1955.
6,31 Galina Vinogradova  SSSR Tbilisi 18. novembar 1955
6,35 Elžbijeta Kšesinska  Poljska Budimpešta 20. avgust 1956.
6,35* Elžbijeta Kšesinska  Poljska Melburn 27. novembar 1956.
6,36 Hildrun Klaus  Istočna Nemačka Erfurt 7. avgust 1961.
6,40 Hildrun Klaus  Istočna Nemačka Erfurt 7. avgust 1961.
6,42 Hildrun Klaus  Istočna Nemačka Berlin 23. jun 1961.
6,48 Tatjana Šelkanova  Sovjetski Savez Berlin 16. jul 1961.
6,53 Tatjana Šelkanova  Sovjetski Savez Lajpcig 10. jun 1962.
6,62 Tatjana Šelkanova  Sovjetski Savez Brisel 6. oktobar 1962.
6,70 Tatjana Šelkanova  Sovjetski Savez Moskva 16. jul 1964.
6,76 Meri Rand  Ujedinjeno Kraljevstvo Tokio 14. oktobar 1964.
6,82 Viorika Viskopoljanu  Rumunija Meksiko 14. oktobar 1968.
6,84 Hajde Rozendal  Zapadna Nemačka Torino 3. septembar 1970.
6,92 Angela Vojt  Istočna Nemačka Drezden 9. maj 1976.
6,99 Zigurn Zigel  Istočna Nemačka Drezden 19. maj 1976.
7,07 Vilma Barduskene  Sovjetski Savez Kišinjev 18. avgust 1978.
7,09 Vilma Barduskene  Sovjetski Savez Prag 19. avgust 1978.
7,15 Anisoara Kusmir-Stanču  Rumunija Bukurešt 1. avgust 1982.
7,20 Vali Jonesku  Rumunija Bukurešt 1. avgust 1982.
7,21 Anisoara Kusmir-Stanču  Rumunija Bukurešt 15. maj 1983.
7,27 Anisoara Kusmir-Stanču  Rumunija Bukurešt 4. jun 1983.
7,43 Anisoara Kusmir-Stanču  Rumunija Bukurešt 4. jun 1983.
7,44 Hajke Dreksler  Istočna Nemačka Istočni Berlin 22. septembar 1985.
7,45 Hajke Dreksler  Istočna Nemačka Talin 21. jun 1986.
7,45* Hajke Dreksler  Istočna Nemačka Drezden 3. jul 1986.
7,45* Galina Čistjakova  Sovjetski Savez Lenjingrad 11. jun 1988.
7,52 Galina Čistjakova  Sovjetski Savez Lenjingrad 11. jun 1988.
  • Izjednačen postojeći rekord

Reference[uredi | uredi izvor]