Pređi na sadržaj

Rakinica

Koordinate: 42° 51′ 34″ S; 21° 20′ 59″ I / 42.85943150745292° S; 21.349609267875568° I / 42.85943150745292; 21.349609267875568
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rakinica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugKosovski
OpštinaPodujevo
Stanovništvo
 — 2011.14[1]
Geografske karakteristike
Koordinate42° 51′ 34″ S; 21° 20′ 59″ I / 42.85943150745292° S; 21.349609267875568° I / 42.85943150745292; 21.349609267875568
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina4,35 km2
Rakinica na karti Srbije
Rakinica
Rakinica
Rakinica na karti Srbije
Ostali podaci
Registarska oznakaPR/PR

Rakinica (alb. Rakinicë) je naselje u opštini Podujevo na Kosovu i Metohiji. Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Rakinica površine 435 ha. Naselje se nalazi u neposrednoj blizini administrativne linije koja razdvaja Kosovo i Metohiju sa centralnom Srbijom. Na oko 5 km jugozapadno od Rakinice je Batlavsko jezero.[2] Na Kosovu i Metohiji postoji i naselje Rakitnica sličnog imena koje se nalazi u Opštini Srbica.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rakinica je nekada bila srpsko selo, ali su se poslednje srpske porodice iselile posle srpsko-turskih ratova 1878. godine, kada i dolazi do egzodusa srpkog stanovištva sa teritorije Stare Srbije zbog pojačane represije i zuluma turske vlasti i arnautskog i muslimanskog stanovništva koje je migriralo sa teritorije (niškog, topličog, pirotskog i vranjskog okruga) koje su pripale Kneževini Srbiji.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Verski objekti[uredi | uredi izvor]

U selu je očuvana stara crkva posvećena Svetom Arhanđelu Mihailu letnjem.[3] Albanci iz sela je zovu „Lazareva crkva” (alb. Kisha e Llazarit) jer je, po predanju, nakon Kosovskog boja u njoj zanoćilo telo srpskog kneza Lazara kada je prenošeno iz Prištine u manastir Ravanicu. Prema arhitektonskim i stilskim odlikama, crkva je građena u 14. ili 15. veku, prvi put je obnavljana u 16. veku, drugi put 1936. godine. U selu se nalaze i ostaci starog srpskog groblja.

Nakon rata na Kosovu i Metohiji crkva je pretrpela devastaciju, a u žiži javnosti dolazi nakon upada u crkvu samozvanog sveštenika albanske nacionalnosti.[4][5][6]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Naselje ima albansku etničku većinu.[1]

Demografija[7][1]
Godina Stanovnika
1948. 145
1953. 155
1961. 193
1971. 240
1981. 202
1991. 207
2011. 14

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Ethnic composition of Kosovo 2011”. pop-stat.mashke.org. Pristupljeno 2024-01-10. 
  2. ^ „Topografske Karte JNA Pristina”. www.topografskakarta.com. Pristupljeno 2024-01-10. 
  3. ^ „Spomenici kulture u Srbiji”. spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs. Pristupljeno 2024-01-10. 
  4. ^ Srpske, Srna | Novinska agencija Republike. „Srna | CILj UPADA U CRKVU U RAKITNICI PRISVAJANjE PRAVOSLAVNOG SRPSKOG NASLjEĐA”. Srna | Novinska agencija Republike Srpske (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-10. 
  5. ^ Rakočević, Živojin. „Oteta crkvica u Rakitnici”. Politika Online. Pristupljeno 2024-01-10. 
  6. ^ Srpska, RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of. „Sveštenik Staniša Arsić u Rakitnici naišao na zaključanu crkvu (FOTO)”. SRBIJA - RTRS. Pristupljeno 2024-01-10. 
  7. ^ „Uporedni pregled broja stanovnika i domaćinstva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991. i stanova 1971, 1981, 1991.” (PDF). stat.gov.rs/sr-Cyrl/publikacije. Pristupljeno 2024-01-10.