Randstad

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
metropola Delta

Randstad (holandski: Randstad) je konurbacija u Nizozemske koja se sastoji od prstena urbanih površina okoprirodne oblasti Zeleno Srce. Radstad je, sa populacijom između 6,6 i 8,2 miliona stanovnika (u zavisnosti od definicije granica) ubedljivo najveća konurbacija u Nizozemskoj. Obuhvata četiri najveća grada Nizozemske (Amsterdam, Roterdam, Hag i Utreht) i njihovu okolinu. Smešten između Londona, Flamanskog Dijamanta i nemačke Rurske oblasti, Randstad pripada najvažnijoj koncentraciji gradova u severozapadnoj Evropi, koja je još poznata kao Plavi Put.

U njemu se, između ostalog, nalazi najveća luka u Evropi (Roterdam) i gotovo polovina svih Nizozemskih univerziteta, kao i narodni parlament (Hag). Ponekad se ovaj region deli na severni (Severni Randstad/Severno krilo) sa otprilike četiri miliona stanovnika i centrima Amsterdamom i Utrehtom, i na južni deo (Južni Randstad/Južno krilo), sa oko tri miliona stanovnika i centrima Hagom i Roterdamom.

Randstad se takođe naziva i metropola Delta. Termin ukazuje na ambiciju Randstada da, priključivanjem aglomeracija, funkcioniše kao metropola.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj i granice[uredi | uredi izvor]

Tačna veličina Randstada nije jasna, pošto mu granice nisu tačno određene, a različiti izvori nude različite definicije. Uža definicija obuhvata samo četiri velike aglomeracije: Amsterdam, Roterdam, Utreht i Hag. Šira se sastoji iz iz dve gradske zone: Dordreht-Roterdam-Hag-Lejden (Južno krilo) i Harlem-Zanstad-Amsterdam-Utreht (Severno krilo). Nizozemski interdisciplinarni demografski institut (NIDI), kao i monitor Randstada tvrde da se on sastoji iz četiri provincije: Severna Holandija, Južna Holandija, Flevoland i Utreht. U okviru ove podele NIDI pravi podeli na četiri velika grada (takozvani G4) – gradski Randstad (gradske opštine u ovoj oblasti) i negradski Randstad (ostale opštine u četiri provincije koje Randstad obuhvata).

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Najvažniji gradovi Randstada su ujedno i četiri najveća grada Nizozemske. Svaka opština ima više od 300.000 stanovnika, pritom, Randstad obuhvata još nekoliko velikih opština (sa više od 100.000 stanovnika). Svojevrsne su za Randstad mnoge urbanizovane opštine na obodu i između velikih gradova.

Zelene površine[uredi | uredi izvor]

Zeleno srce, otvorena centralna oblast Randstada je pod pritiskom prekomerne buke i osvetljenja, ali i širenja stambenih i industrijskih oblasti, kao i razvoja infrastrukture. Najvećim delom je čini  ispod nulte nadmorske visine, pa obiluje oblastima bogate vodom, u kojima su najvećim delom zastupljeni pašnjaci. Najviše se u peščanim predelima na obodu nalaze prirodni rezervati, koje čine dine i šumske oblasti, mada one nisu tako prostrane, prirodne i očuvane kao što je Veluve. Važniji rezervati:

tabla na ulazu u Zeleno srce
  • Obala, prvenstveno Nacionalni park južni Kenemerland i rezervat dina u Severnoj Holandiji;
  • Jezerske oblasti na severu Zelenog srca, kao što je jezero Nard, najstariji nizozemski prirodni spomenik;
  • Utrehtski venac i Hoj na istočnom obodu Randstada;
  • Harlemska šuma;
  • Jezero Marker i jezera Rand oko Južnog Flevolanda;
  • Bemster i Shermer.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika[uredi | uredi izvor]

Randstad broji, u zavisnosti od granica, između 6,6 i oko 8,2 miliona stanovnika (četiri provincije zajedno). Uglavnom se procenjuje 7,1 milion stanovnika i zato se ova oblast ubraja u najveće aglomeracije Evrope. Ako se ubrajaju i urbane (kao i oblasti ekonomski ili na drugi način povezane sa Randstadom), onda se navodi broj od nešto preko 10 miliona. Ove oblasti su, na primer, Brabantska gradska oblast, gradski region Arnem-Nejmejgen i VERV (Vaheningen-Ede-Renen-Venendal).

Problemi[uredi | uredi izvor]

Izraženo urbanizovanje prate određeni problemi, kao što su buka, zagađenje vazduha i kriminal.

Problem je i rasparčana vlast u Randstadu. Iako se Randstad doživljava kao jedna celina, ne postoji jedinstvena vlast koja njome upravlja. Ovim problemom se delimično bavi četvoročlani komitet gradonačelnika i Kraljev komitet. Jedna opcija za rešavanje ovog problema je osnivanje provinije Randstad ili, prema predlogu većnika Roberta Baruha: sedam provincija, od kojih pet čiini jedan autoritet nadležan za Randstad.[1]

Pritom, Randstad je od velike važnosti, kako nacionalne, tako i internacionalne i zbog toga interesi ostalih regiona nekad bivaju zapostavljeni. Randstad je očigledna atrakcija Nizozemske – više od polovine BNP je njegova zasluga, ali ne profitiraju od njega svi regioni podjednako. Zamera se što politika „misli samo na Randstad“ po pitanju sprovođenja novih mera i zakona- Randstad često najveći prioritet, što ostale oblasti smatraju za nepravdu.

Dodatni problem u prenaseljenom Randstadu je manjak stambenog prostora. Posledice su mnogo više cene nekretnina i stanarine nego u provincijama na severu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Randstad je nastao u oblasti koja obiluje rečnim ušćima dostupnim brodovima, te je povoljna za trgovinu. Ipak, morali su da se grade nasipi da bi se zaštitili delovi koji se nalaze ispod nivoa mora. Takođe, zahvaljujući novim nasipima, nastajali su novi gradovi još od 13. veka. Randstad je postajao sve važniji zahvaljujući novim vezama sa morem i Rurom. Broj stanovnika je rastao zahvaljujući kulturnom, ekonomskom i političkom uticaju konurbacije. Rizik prekomerne urbanizacije vremenom opada jer stanovništvo više ne raste i jer su se neke institucije povukle iz Randstada.[2]

Ime Randstad nije istorijskog porekla, već je smišljeno u 20. veku, dakle, nije izvorni toponim.

Status[uredi | uredi izvor]

Narodna i međunarodna uloga[uredi | uredi izvor]

Randsad je među najvećim aglomeracijama Evropske unije po pitanju ekonomije i broju stanovnika. Godine 2008. bio je četvrti najveći ekonomski region u okviru EU. Od velike je važnosti, kako na nacionalnom, tako i na internacionalnom nivou. Na nacionalnom zbog parlamenta u Hagu, nacionalnih televizijskih i radio stanica u okolini Alsmera i Hilversuma, kao i najveće železničke stanice u Holandiji, koja se nalazi u Utrehtu.

Na internacionalnom nivou je uticajan takođe. U Hagu se, između ostalog, nalaze Haški tribunal, Međunarodni sud pravde u Palati Mira, Međunarodni krivični sud, Organizacija za suzbijanje hemijskog oružja. Amsterdam su razne organizcije proglasile za metropolu, između ostalog zbog obimne kulturne sadržine gradova, a ujedno i zbog Shipola, koji je među najvećim aerodromima u EU i stoji na četvrtom mestu posle Hitroua u Londonu, aerodroma Šarl de Gol u Parizu i Međunarodnog aerodroma u Frankfurtu. Na svetskim listama je na četrnaestom mestu (vidi spisak najprometnijih aerodroma na svetu) - eks link. Pritom je jedna od najvećih luka u Randstadu (Roterdam), a najveća berza cveća u Alsmeru.

Budućnost[uredi | uredi izvor]

U ovoj oblasti se planira izgradnja najmanje 500.000 stambenih jedinica do 2040. godine. Trenutno najvažnije građevinske lokacije su Almer, Amsterdam i okolina Utrehta.

Kultura[uredi | uredi izvor]

U Randstadu su, pored ekonomskih žarišta, smeštene i mnoge kulturne ustanove, kao što su muzeji, pozorišta, koncertne dvorane i bioskopi.

Infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Randstad je gusto naseljen (prosečna gustina naseljenosti je 915 st/km) i u njemu je razvijena infrastruktura. Najveći deo ekonomskih aktivnosti u Nizozemskoj se odvija u Randstadu, između ostalog zahvaljujući aerodromu Shipol i luci Roterdam.

Mapa linija železnice Randstada

Automobilski saobraćaj[uredi | uredi izvor]

U Randstadu se nalaze mnogi nacionalni autoputevi, a A1, A2, A4, A6, A7, A8, A9, A10, A12, A16, A27 i A28 se pružaju van njega.

Železnice[uredi | uredi izvor]

Osim razvijene mreže puteva, Randstad raspolaže i železnicom. Velik broj međugradskih linija, kao i drugih železničkih veza odavde polazi ili se u njemu završava. Pored većih železničkih puteva, pruža se kroz Randstad i laka železnica – RandstadRAIL i tramvaji. Amsterdam i Roterdam raspolažu i metroom.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Južno Krilo”. Zuidvleugel. Arhivirano iz originala 09. 12. 2018. g. Pristupljeno 22. 10. 2018. 
  2. ^ Brand, Nikki (Annekia Duschka) (2012). De wortels van de Randstad : overheidsinvloed en stedelijke hiërarchie in het westen van Nederland tussen de 13de en 20ste eeuw. Technische Universiteit (Delft). Delft: TU Delft. ISBN 9781479154937. OCLC 830665764. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]