Pređi na sadržaj

Rasvjet (modul MSS)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rasvjet (Rassvét)
Pogled na modul Rasvjet iz Kupole; letelica Progres vidi se u donjem desnom delu slike
Specifikacije modula
Međunarodna oznaka:2010-019A
Datum lansiranja:14. maj 2010. godine
Raketa-nosač:spejs-šatl Atlantis
Spojen:18. maja 2010. godine
Masa:5.075 kg (8.015 kg sa dodatnom opremom)
Dužina:6 m
Prečnik:2,35 m
Presurizovana zapremina:17,4 m3 (kosmonautima je dostupno 5,85 m3)
Reference: [1]
Konfiguracija stanice

Konfiguracija MSS nakon ugradnje modula Rasvjet


Rasvjet (rus. Рассве́т[2]; u prevodu zora), poznat i pod nazivom Mali-Istraživački Modul 1 (rus. Малый исследовательский модуль, MIM1), a ranije poznat i pod nazivom Modul za pristajanje i kargo (rus. Стыковочно-Грузовой модуль[3]), je modul ruskog segmenta Međunarodne svemirske stanice (MSS). Dizajn modula je baziran na modulu za pristajanje stanice Mir, koji je na ovu stanicu lansiran misijom STS-74 spejs-šatla, 1995. godine. Modul Rasvjet uglavnom se koristi za skladištenje opreme i namirnica i za pristajanje svemirskih letelica Sojuz i Progres. Lansiran je u orbitu 14. maja 2010. godine[4] tokom misije STS-132, u teretnom prostoru orbitera Atlantis, i spojen je sa MSS četiri dana kasnije, 18. maja.[5] Poklopac koji deli modul Rasvjet od ostatka MSS (tačnije ruskog modula Zarja) prvi put je otvoren 20. maja.[6] Letelica Sojuz TMA-19 se 28. juna 2010. godine prva spojila sa ovim modulom, i od tada se on redovno koristi za spajanje dolazećih letelica.[7]

Detalji[uredi | uredi izvor]

Modul Rasvjet spojen je sa otvorom na nadir strani funkcionalnog kargo bloka Zarja uz pomoć robotske ruke Kanadarm2 Međunarodne svemirske stanice.[8] Ugradnja ovog modula robotskom rukom razlikovala se od ugradnje ostalih modula, jer se ona uglavnom koristila za manevrisanje modula na američkom segmentu MSS. Ti moduli uglavnom su slične konstrukcije, cilindričnog oblika, i imaju isti mehanizam za spajanje. S druge strane, mehanizam za spajanje na modulu Rasvjet bio je identičan onom koji koriste letelice Sojuz i Progres kada pristaju sa MSS. One se neposredno pred spajanje kreću brzinom od 10–20 cm/s, što ne zvuči kao mnogo, ali je ipak dosta brže nego kada se robotskom rukom spajaju američke komponente stanice, kod kojih se modul kreće nekoliko cm/s, a pred samo spajanje i nekoliko mm/s. Ovako velika brzina se kod ruskih letelica koristi jer na mehanizmu za spajanje postoji osigurač koji kada upadne u žleb na vratima modula na koji pristaje „iskače“ i hvata se za njih, i ukoliko se letelica kreće presporo nema dovoljno inercije da se taj osigurač aktivira, pa ne bi uspelo ni spajanje. Zbog svega toga, astronaut koji je upravljao robotskom rukom pri ugradnji Rasvjeta morao je na Zemlji duže vreme da trenira u simulatoru njegovo spajanje, kako bi savladao tu veću brzinu pristajanja. Na spoljašnjosti Rasvjeta montirane su komponente koje je ugovorom obezbedila agencija NASA za višenamenski laboratorijski modula Nauka, rezervni „zglob“ za evropsku robotsku ruku koja će biti lansirana zajedno sa ovim ruskim modulom, kao i rezervni radijator za rashladni sistem stanice. Lansiranjem Rasvjeta NASA je ispunila svoju obavezu da u izgradnji Nauke doprinese sa 1,4 tone opreme.[9]

Namena[uredi | uredi izvor]

Modul Rasvjet namenski je projektovan kako bi se rešila dva problema sa kojima su se suočili partneri projekta MSS:

  • Agencija NASA je bila obavezana ugovorom da dostavi opremu za ugradnju na ruski Višenamenski logistički modul,
  • Ponekad su se misije letelica Sojuz, Progres i ATV preklapale, pa je postojala potreba za četiri otvora na koja te letelice mogu pristati. Otkazivanje dva ruska istraživačka modula značilo je da će ostati samo tri mesta za pristajanje ovih letelica, nakon što se instalira permanentni logistički modul na nadir stranu modula Juniti 2011. godine, čime će nadir otvor na modulu Zarja postati neupotrebljiv za pristajanje letelica.
Ruski segment MSS na kojem se vide četiri lokacije na koje mogu pristati ruske letelice Sojuz i Progres, kao i evropska letelica ATV.

Izgradnjom modula Rasvjet rešena su oba ova problema. NASA nije morala da lansira dodatnu misiju koja bi namenski prenosila samo opremu koja je bila potrebna za ugradnju na Višenamenski logistički modul, već je tu opremu montirala na Rasvjet i tako je dostavila u orbitu. Time je ruski segment stanice dobio četvrto mesto za pristajanje, i sada su u upotrebi: zadnji poklopac modula Zvezda, otvor modula Pirs (koji je spojen sa nadir strane na modul Zvezda, i na njegovo mesto će kasnije doći Višenamenski logistički modul), otvor modula Poisk (koji je spojen sa zenit strane na modul Zvezda) i otvor na modulu Rasvjet.

Otkazivanje dva ruska istraživačka modula tako nije imalo preveliki uticaj na funkcionisanje Međunarodne svemirske stanice, ali je ruski segment ipak ostao uskraćen sa naučnog aspekta, jer će tek lansiranjem modula Nauka na ruskoj strani stanice postojati modul koji je namenski konstruisan za istraživački rad i eksperimente (servisni modul Zvezda se uglavnom koristi za održavanje orbitalne visine stanice i spajanje dolazećih letelica, dok se funkcionalni kargo blok Zarja, prvi modul MSS koji je lansiran u orbitu 1998. godine, koristi za skladištenje opreme i namirnica).

Dizajn i konstrukcija[uredi | uredi izvor]

Modul je projektovala i konstruisala raketno-kosmička korporacija Energija, od već izrađenog presurizovanog segmenta koji je služio kao maketa za dinamičko ispitivanje modula Naučno-energetska platforma (rus. Научно-Энергетическая Платформа), koji je otkazan.[10][11]

Modul Rasvjet je do svemirskog centra Kenedi na Floridi transportovan teretnim avionom Antonov An-124, koji je na pistu centra sleteo 17. decembra 2009. godine.[12] Po istovaranju modul je prevežen u postrojenje za finalnu obradu i provere pred lansiranje, a koje je vodila kompanija Astroteh. Inženjeri i tehničari kompanije Energija nastavili su da sprovode ispitivanja električnih instalacija i zaptivenosti modula, kao i zaptivenosti male hipobarične komore koja je montirana na njegovu spoljašnjost. Zatim su prešli na ugradnju izolacije na eksterijer modula. Nakon svih provera, modul je prevežen u postrojenje agencije NASA za poslednje pripreme pred lansiranje. Po završetku svih priprema, modul je smešten u poseban kanister 5. aprila 2010. godine kojim je prevežen do lansirne rampe 15. aprila.[13]

Tehničari koji su zatim preuzeli modul i započeli njegovu instalaciju u teretni prostor orbitera Atlantis primetili su da se sa njega ljušti farba, i mada to nije predstavljalo nikakav problem za uspešnu instalaciju na MSS, ipak je značilo da postoji mogućnost da tokom lansiranja od vibracija farba spadne i onda bi predstavljala kontaminaciju unutar teretnog prostora orbitera. Ove krhotine bi zatim završile u orbiti oko Zemlje kada šatl uđe u orbitu i otvori vrata teretnog prostora.[14]

Letelice koje su pristajale sa modulom[uredi | uredi izvor]

Spajanje Sojuza TMA-19 sa Rasvjetom.
Sojuz TMA-20 spojen sa Rasvjetom.
Sojuz TMA-03M spojen sa Rasvjetom.
Sojuz TMA-13M spojen sa Rasvjetom.
Sojuz MS-09 spojen sa Rasvjetom.

Od ugradnje na nadir stranu modula Zarja 18. maja 2010. godine[5], sa Rasvjetom se spojilo ukupno 18 letelica Sojuz. Ispod je lista koja pokazuje datum i vreme kada se letelica spojila i kada se odvojila od modula.

Logo Letelica Spajanje Odvajanje
Sojuz TMA-19 28. jun 2010.
20.38 UTC[15][16][17]
26. novembar 2010.
01.23 UTC[18][19][20][21]
Sojuz TMA-20 17. decembar 2010.
20.12 UTC[22]
23. maj 2011.
21.35 UTC[23]
Sojuz TMA-02M 9. jun 2011.
22.18 UTC[24]
21. novembar 2011.
23.00 UTC[25]
Sojuz TMA-03M 23. decembar 2011.
15.19 UTC[26]
1. jul 2012.
04.47 UTC[27]
Sojuz TMA-05M 17. jul 2012.
04.51 UTC[28]
18. novembar 2012.
22.26 UTC[29]
Sojuz TMA-07M 21. decembar 2012.
14.09 UTC[30]

13. maj 2013.
23.08 UTC[31]

Sojuz TMA-09M 29. maj 2013.
02.10 UTC[32]
10. novembar 2013.
23.26 UTC[33]
Sojuz TMA-11M 7. novembar 2013.
10.27 UTC
13. maj 2014.
22.36 UTC
Sojuz TMA-13M 29. maj 2014.
01.44 UTC[34][35]
10. novembar 2014.
00.31 UTC[36]
Sojuz TMA-15M 24. novembar 2014.
02.49 UTC[37]
11. jun 2015.
10.20 UTC[38][39]
Sojuz TMA-17M 23. jul 2015.
02.45 UTC[40][41][42]
11. decembar 2015.
09.49 UTC[43][44][45]
Sojuz TMA-19M 15. decembar 2015.
17.33 UTC[46][47]
18. jun 2016.
05.52 UTC[48][49]
align = center align = center | Sojuz MS-01 9. jul 2016.
04.06 UTC[50][51]
29. oktobar 2016.
23.35 UTC[52]
align = center align = center | Sojuz MS-03 19. novembar 2016.
21.58 UTC
2. jun 2017.
10.47 UTC
align=center align=center | Sojuz MS-05 28. jul 2017.
21.54 UTC[53]
14. decembar 2017.
05.14 UTC[53]
align=center align=center | Sojuz MS-07 19. decembar 2017.
08.39 UTC
3. jun 2018.
09.16 UTC
align=center align=center | Sojuz MS-09 8. jun 2018.
13.01 UTC
20. decembar 2018.
01.42 UTC
align=center align=center | Sojuz MS-12 15. mart 2019.
01.01 UTC
03. oktobar 2019.
07.37 UTC

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Space Shuttle Mission STS 132 PRESS KIT” (PDF). NASA. maj 2010. Arhivirano iz originala (PDF) 25. 12. 2018. g. Pristupljeno 10. 5. 2010. 
  2. ^ „RKK "Эnergiя" im. S.P. Koroleva, g. Korolev Moskovskoй oblasti”. RKK Эnergiя. 30. 12. 2009. Arhivirano iz originala 20. 01. 2015. g. Pristupljeno 20. 01. 2015. 
  3. ^ „Novыe naučnыe moduli poяvяtsя na rossiйskom segmente MKS do 2011 goda”. RIA Novosti. 10. 4. 2008. Pristupljeno 23. 5. 2010. 
  4. ^ Gebhardt, Chris (9. 4. 2009). „STS-132: PRCB baselines Atlantis' mission to deliver Russia's MRM-1”. NASAspaceflight.com. Pristupljeno 12. 11. 2009. 
  5. ^ a b NASA (18. 5. 2010). „STS-132 MCC Status Report #09”. Arhivirano iz originala 08. 04. 2013. g. Pristupljeno 7. 7. 2010. 
  6. ^ NASA (20. 5. 2010). „STS-132 MCC Status Report #13”. Arhivirano iz originala 07. 07. 2010. g. Pristupljeno 7. 7. 2010. 
  7. ^ Ray, Justin (28. 6. 2010). „Station crew takes Soyuz for 'spin around the block'. SpaceFlight Now. Pristupljeno 7. 7. 2010. 
  8. ^ „MRM-1 for ISS”. NASAspaceflight.com. 11. 4. 2007. Pristupljeno 5. 12. 2012. 
  9. ^ „NASA Extends Contract With Russia's Federal Space Agency”. NASA. 
  10. ^ NASA oplatilo polёtы svoih astronavtov do 2011 goda Novosti Kosmonavtiki №2007/6
  11. ^ Ray, Justin (25. 3. 2010). „Russian space module set for American launch aboard the shuttle Atlantis”. Spaceflight Now. Pristupljeno 31. 3. 2010. 
  12. ^ „Mini-Research Module MRM1 At Cape For Shuttle Processing”. 30. 12. 2009. Pristupljeno 6. 3. 2010. 
  13. ^ Ray, Justin (15. 4. 2010). „Russian space station module shipped to NASA's space shuttle launch pad”. Spaceflightnow. Pristupljeno 25. 4. 2010. 
  14. ^ Bergin, Chris (28. 4. 2010). „STS-132: Managers work through SSP FRR – Will slip launch date if required”. NASAspaceflight.com. Pristupljeno 29. 4. 2010. 
  15. ^ SPACE.com Staff (29. 6. 2010). „Soyuz Spaceship Moves to New Docking Port After Delay”. SPACE.com. Pristupljeno 7. 7. 2010. 
  16. ^ Ray, Justin (28. 6. 2010). „Station crew takes Soyuz for 'spin around the block'. SpaceFlight Now. Pristupljeno 7. 7. 2010. 
  17. ^ Pearlman, Robert (28. 6. 2010). „Soyuz TMA-19 mission to the space station”. Pristupljeno 7. 7. 2010. 
  18. ^ Russian Federal Space Agency (19. 11. 2010). „Soyuz TMA-19 to Land on November 26”. Arhivirano iz originala 19. 03. 2012. g. Pristupljeno 19. 11. 2010. 
  19. ^ „Russian Soyuz space capsule lands safely with crew”. Wikinews. 26. 11. 2010. Pristupljeno 26. 11. 2010. 
  20. ^ Ray, Justin (25. 11. 2010). „Mission Status Center”. Spaceflight Now. Pristupljeno 26. 11. 2010. 
  21. ^ „Soyuz TMA-19 departed from the ISS”. Russian Federal Space Agency. 25. 11. 2010. Arhivirano iz originala 19. 03. 2012. g. Pristupljeno 27. 11. 2010. 
  22. ^ Ray, Justin (17. 12. 2010). „Mission Status Center”. Spaceflight Now. Pristupljeno 21. 12. 2010. 
  23. ^ Harwood, William (23. 5. 2011). „Soyuz crew returns to Earth after shuttle photo op”. Spaceflight Now. Pristupljeno 25. 5. 2011. 
  24. ^ „Expedition 28”. NASA. 12. 2. 2015. Arhivirano iz originala 05. 08. 2011. g. Pristupljeno 7. 6. 2011. 
  25. ^ 3 Space Station Astronauts Land Safely in Kazakhstan | International Space Station & ISS | Expedition 29 Soyuz Landing
  26. ^ Harding, Pete (23. 12. 2011). „Soyuz TMA-03M docks to ISS, returns station to six crew members for future ops”. NASAspaceflight.com.  Nedostaje ili je prazan parametar |url= (pomoć)
  27. ^ „Expedition 31 Crew Returns to Earth”. NASA. 1. 7. 2012. Arhivirano iz originala 06. 10. 2018. g. Pristupljeno 11. 7. 2012. 
  28. ^ "Soyuz Launches New Crew Into Space". The Moscow Times. 15 July 2012. Pristupljeno 16 July 2012.
  29. ^ „MKC Soюz TMA-05M”. Arhivirano iz originala 23. 09. 2012. g. Pristupljeno 29. 11. 2012. 
  30. ^ „Soyuz TMA-07M Mission Updates”. SPACEFLIGHT 101. 21. 12. 2012. Arhivirano iz originala 12. 2. 2013. g. Pristupljeno 16. 2. 2013. 
  31. ^ „NASA - Expedition 35 Crew Heads Home”. 13. 4. 2015. Arhivirano iz originala 12. 11. 2020. g. Pristupljeno 20. 01. 2015. 
  32. ^ Bergin, Chris; Harding, Pete (28. 5. 2013). „Soyuz TMA-09M launches for quick trip the ISS”. 
  33. ^ „Soyuz TMA-09M Mission Updates”. SPACEFLIGHT 101. 11. 11. 2013. Arhivirano iz originala 12. 9. 2014. g. Pristupljeno 20. 1. 2015. 
  34. ^ Clark, Stephen. „Mission Status Center”. Spaceflight Now. Pristupljeno 28. 5. 2014. 
  35. ^ „Arrival of Expedition 40 Trio Expands Station Crew to Six”. NASA. 28. 5. 2014. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 29. 5. 2014. 
  36. ^ „Soyuz Completes Deorbit Burn, Expedition 41 Headed Home”. NASA. 9. 11. 2014. Pristupljeno 10. 11. 2014. 
  37. ^ Clark, Stephen. „Live coverage: US-Russian-Italian crew set for Soyuz launch”. Spaceflight Now. Pristupljeno 23. 11. 2014. 
  38. ^ „Station trio return home on Soyuz TMA-15M”. NASAspaceflight. 11. 6. 2015. Pristupljeno 28. 8. 2015. 
  39. ^ „Soyuz TMA-15M - Return to Earth - June 11, 2015”. Spaceflight101. Arhivirano iz originala 24. 9. 2015. g. Pristupljeno 28. 8. 2015. 
  40. ^ „Soyuz TMA-17M successfully docks to ISS”. NASAspaceflight. 22. 7. 2015. Pristupljeno 28. 8. 2015. 
  41. ^ „Soyuz TMA-17M mission”. Russianspaceweb. Pristupljeno 28. 8. 2015. 
  42. ^ „Space station crew restored to six with Soyuz docking”. Spaceflightnow. Pristupljeno 28. 8. 2015. 
  43. ^ Mark Garcia (11. 12. 2015). „Expedition 45 Heading Home After Undocking from Station”. NASA (na jeziku: (jezik: engleski)). Pristupljeno 11. 12. 2015. 
  44. ^ „Soyuz TMA-17M Undocks from ISS to set sail for Nighttime Return of three Crew Members”. Spaceflight101.com (na jeziku: (jezik: engleski)). 11. 12. 2015. Pristupljeno 11. 12. 2015. 
  45. ^ „TRANSPORTNЫЙ PILOTIRUEMЫЙ KORABLЬ «SOЮZ TMA-17M» OTSTЫKOVALSЯ OT MKS”. Roskosmos (na jeziku: (jezik: ruski)). 11. 12. 2015. Arhivirano iz originala 22. 12. 2015. g. Pristupljeno 11. 12. 2015. 
  46. ^ Pete Harding (14. 12. 2015). „Soyuz TMA-19M docks with ISS in landmark moment for UK spaceflight”. NASAspaceflight. Pristupljeno 16. 12. 2015. 
  47. ^ William Harwood. „Three crew members trek from Earth to space station”. Spaceflightnow. Pristupljeno 16. 12. 2015. 
  48. ^ Blau, Patrick (18. 6. 2016). „Soyuz Trio departs Space Station, en-route to Parachute Landing in Kazakhstan”. Spaceflight101. Pristupljeno 19. 6. 2016. 
  49. ^ Garcia, Mark (18. 6. 2016). „Crew Leaves Station After 186 Days in Space”. NASA.gov. Pristupljeno 19. 6. 2016. 
  50. ^ Lewin, Sarah (9. 7. 2016). „3 New Crewmembers Reach Space Station After 2-Day Journey”. Space.com. Pristupljeno 9. 7. 2016. 
  51. ^ Gebhardt, Chris (8. 7. 2016). „Station crew arrives at the ISS via Soyuz MS-01”. Nasaspaceflight.com. Pristupljeno 9. 7. 2016. 
  52. ^ Garcia, Mark (29. 10. 2016). „Expedition 49 Departs Station, Begins Ride Home”. NASA. Arhivirano iz originala 18. 11. 2016. g. Pristupljeno 17. 11. 2016. 
  53. ^ a b Richardson, Derek (28. 7. 2017). „ISS crew size increases to 6 with Soyuz MS-05 docking”. Spaceflight Insider. Arhivirano iz originala 29. 07. 2017. g. Pristupljeno 29. 7. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]