Pređi na sadržaj

Ratimir (knez)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ratimir
Lični podaci
Datum rođenja9. vek
Datum smrtinakon 838.
Knez posavskih Slovena
Periodoko 829. - oko 838.

Ratimir je bio slovenski knez koji je vladao u Posavskoj kneževini u prvoj polovini 9. veka, nedugo nakon Ljudevita Posavskog, približno od 829. do 838. godine.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Nekoliko godina nakon propasti ustanka Ljudevita Posavskog, u istorijskim izvorima se kao novi vladar Posavske kneževine javlja Ratimir, čija je država obuhvatala širi prostor između reka Save i Drave. Kao knez posavskih Slovena, Ratimir je bio franački vazal i kao takav je priznavao vrhovnu vlast cara Ludviga Pobožnog i istočnofranačkog kralja Ludviga Nemačkog.

U to vreme, na krajnjim jugoistočnim granicama Panonije pojavila se opasnost od Bugara, koji su ovladali Sremom. Bugarski vladar Omurtag je 827. godine zaratio protiv Franaka na širem prostoru Panonije. Bugari su tada prodrli brodovima uz reku Dravu sve do Štajerske, a možda i Koruške. Zato je car Ludvig Pobožni 828. godine smenio furlanskog markgrofa Balderika, a njegovu markgrofoviju je podelio na četiri nove grofovije. Pošto su Bugari u međuvremenu u osvojenim krajevima postavili sebi verne vladare, verovatno je i Ratimir vladao kao bugarski vazal.

Godine 829. ponovo se spominju bugarski brodovi na Dravi, a s franačke strane tada vojsku predvodi istočnofranački kralj Ludvig Nemački. Ipak, Franci nisu uspeli suzbiti neprijatelje, čemu su verovatno doprinele i podele unutar Franačke, do kojih je došlo nakon što su se protiv cara Ludviga Pobožnog podigli njegovi sinovi.

Nekoliko godina kasnije, kod Ratimira se sklonio nekadašnji nitranski velikaš Pribina, koji je prethodno došao u sukob sa svojim dotadašnjim zaštitnikom, franačkim markgrofom Ratbodom. Stoga je markgrof zatražio od kralja Ludviga Nemačkog da odobri rat protiv Ratimira, što je ovaj i dozvolio 838. godine. Ratimir je našao spas u begu, a Pribina se sklonio u Kranjsku, pod zaštitu tamošnjeg granačkog grofa, čijim se posredovanjem pomirio sa Ratbodom.[2]

Izvori ne govore šta se dalje zbivalo sa Ratimirom. Nekoliko godina kasnije, franačka vlast na širem prostoru Panonije će biti preuređena, a delovima južne Panononije će neko vreme u ime istočnofranačkih kraljeva vladati slovenski knezovi Pribina i Kocelj, sa područja severne (prekodravske) Panonije, odnosno današnje zapadne Mađarske.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bowlus 1995, str. 99-100, 102, 104, 159, 189.
  2. ^ Goldberg 2006, str. 83-84.

Literatura[uredi | uredi izvor]