Ratina

Koordinate: 43° 42′ 03″ S; 20° 45′ 02″ I / 43.700833° S; 20.7505° I / 43.700833; 20.7505
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ratina
Crkva Sv. Jovana Krstitelja u Ratini
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugRaški
GradKraljevo
Stanovništvo
 — 2022.Pad 3028
Geografske karakteristike
Koordinate43° 42′ 03″ S; 20° 45′ 02″ I / 43.700833° S; 20.7505° I / 43.700833; 20.7505
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina184 m
Ratina na karti Srbije
Ratina
Ratina
Ratina na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj36212
Pozivni broj036
Registarska oznakaKV

Ratina je naseljeno mesto grada Kraljeva u Raškom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 3028 stanovnika.

Ovde se nalazi Crkva Svetog Jovana Krstitelja u Ratini i lokalitet Divlje Polje.

Po narodnom predanju ime dolazi od „ratara“, jer su u njemu nekada stanovali „ratari manastira Žiča“.[1]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Ratina živi 2157 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,6 godina (38,3 kod muškaraca i 39,0 kod žena). U naselju ima 859 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,16. (prema popisu stanovništva iz 2011. godine)

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu stanovništva iz 2002. godine).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Arheološko nalazište u selu ''Дивље поље'' i iskopine pokazuju tragove civilizacije još pre 6500 godina, koji su pripadali Vinčanskoj kulturi.[2]

Stevan Prvovenčani je priložio svojoj zadužbini manastiru Žiči i „Talasko s Ratinov i sa Zaklopitov Lukom'' (мисли се на Ратину и данашњу Заклопачу). На Лангеровој карти ''Ratina'' je označena znakom za vodenicu, odnosno skelu.

U haračkim spiskovima iz 1818. godine Ratina ima pedeset domova i 150 haračkih glava.

Godine 1844. Ratina je selo u Karanovačkom sezu Čačanskog „okružja“, ima 97 kuća i 466 stanovnika.

Seoska zavetina je Drugi dan Sv. Trojica – Drugi dan Duhova.[3]

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 1.151
1953. 1.239
1961. 1.250
1971. 1.780
1981. 2.364
1991. 2.772 2.664
2002. 2.715 2.939
2011. 3.210
2022. 3.028
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Srbi
  
2.635 97,05%
Crnogorci
  
51 1,87%
Hrvati
  
7 0,25%
Jugosloveni
  
5 0,18%
Makedonci
  
3 0,11%
Ukrajinci
  
2 0,07%
Bugari
  
2 0,07%
Slovenci
  
1 0,03%
nepoznato
  
7 0,25%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Poreklo prezimena, selo Ratina (Kraljevo) - Poreklo”. www.poreklo.rs (na jeziku: srpski). 2015-06-30. Pristupljeno 2023-08-28. 
  2. ^ „TAJNE NARODA KOJI JE U RATINI ŽIVEO PRE 6.500 GODINA! – SIDžA” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-08-28. 
  3. ^ „Poreklo prezimena, selo Ratina (Kraljevo) - Poreklo”. www.poreklo.rs (na jeziku: srpski). 2015-06-30. Pristupljeno 2023-08-28. 
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]