Rafael Korea
Rafael Korea | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||||
Datum rođenja | 6. april 1963. | ||||||||||||
Mesto rođenja | Gvajakil, Ekvador | ||||||||||||
Državljanstvo | Ekvador | ||||||||||||
Religija | Katolik | ||||||||||||
Univerzitet | Univerzitetu Ilinoisa u Urbana-Šampejnu, Katolički univerzitet u Luvenu, University of Illinois system | ||||||||||||
Porodica | |||||||||||||
Deca | Sofia, Ana, Rafael | ||||||||||||
Politička karijera | |||||||||||||
Politička stranka | PAIS alijansa | ||||||||||||
|
Rafael Visente Korea Delgado (šp. Rafael Correa; Gvajakil, 6. april 1963) bivši je predsednik Republike Ekvador, i predsednik Unije južnoameričkih naroda. Školovao se u Ekvadoru, Belgiji i Sjedinjenim Državama. Kratko je bio ministar finansija 2005. godine. Izabran je za predsednika Ekvadora 2006. godine, a funkciju preuzeo u januaru 2007. godine. U decembru 2008. godine, proglasio je nacionalni dug nevažećim jer je napravljen od strane prethodnog korumpirano-despotskog režima. Za drugi mandat izabran je u aprilu 2009. godine.
Korea je rođen u Gvajakilu i diplomirao je ekonomiju na Katoličkom univerzitetu 1987. godine. Na Katoličkom univerzitetu u Louvenu u Belgiji, magistrirao je 1991. godine, a doktorirao 2001. godine na Univerzitetu Ilinois.
Godine 2005, Korea postaje ministar ekonomije i finansija u vladi predsednika Alfreda Pačeka. Za tih četiri meseca zalaže se za smanjenje siromaštva i veću ekonomsku nezavisnost. Korea je bio protivnik slobodnog trgovinskog sporazuma, i zalagao se za bolje povezivanje Ekvadora sa drugim zemljama Latinske Amerike. Nakon odbijanja Svetske banke da Ekvadoru potvrdi kredit, podnosi ostavku na mesto ministra.
Predsednička kampanja 2006.[uredi | uredi izvor]
Na početku predsedničke kampanje 2006. godine, Rafael Korea osniva Alijansu PAIS (Ponosna i suverena otadžbinska alijansa). Ovaj pokret propagirao je politički suverenitet, regionalne integracije i ekonomsku obnovu.
Na izborima 15. oktobra 2006. godine, Korea osvaja drugo mesto iza tajkuna Alvara Noboe. Ipak u drugom krugu 26. novembra osvaja 56,67% glasova. Vlast preuzima u januaru 2007. godine.
U ekonomskoj politici, Korea poziva na reformisanje naftne industrije, uključujući i veći udeo dobiti od nafte u socijalne programe za siromašne Ekvadorce. Optužio je i strane naftne kompanije za kršenje propisa o zaštiti životne sredine.
Takođe, kritikovao je neoliberalnu politiku bivših predsednika, posebno Džamila Mahuada i uvođenje američkog dolara kao zvanične valute 2000. godine.
Prvo predsedništvo 2007-08[uredi | uredi izvor]
Rafael Korea zvanično je postao 56. predsednik Ekvadora, 15. januara 2007. godine. Njegovoj inauguraciji prisustvovala je većina regionalnih lidera, kao i iranski predsednik i španski prestolonaslednik.
Korea poziva na reviziju 10,2 milijarde dolara spoljnog duga Ekvadora, prateći primer predsednika Argentine Nestora Kiršnera. U svom inauguracijskom govoru kazao je da je veći deo duga napravljen nezakonito od strane vojnog režima.
Tenzije sa Kolumbijom[uredi | uredi izvor]
Korea je 2008. godine opozvao ambasadora iz Bogote, i naredio da vojska zaposedne granicu sa Kolumbijom. Kolumbijska policija pronašla je dokumente koje povezuju Koreu i pobunjenike iz FARK-a. Korea je odbacio optužbe, nazivajući ih lažima. U martu 2008. godine, Korea i venecuelanski predsednik Ugo Čaves izneli su ozbiljne optužbe na račun kolumbijske vlade zbog upada kolumbijske vojske u Ekvador. Kolumbija se izvinila na samitu Rio grupe u Santo Domingu, pa je tako diplomatska kriza prevaziđena. Trenutno, ne postoje diplomatske veze između Ekvadora i Kolumbije.
Diplomatske veze sa Iranom[uredi | uredi izvor]
Ekvador i Iran, obnovili su diplomatske odnose, u prvoj godini Koreinog mandata. Korea je posetio Teheran u decembru 2008. godine i potpisao više sporazuma.
Drugi mandat 2009 -[uredi | uredi izvor]
Rafael Korea je reizabran u drugi mandat u aprilu 2009. godine. To je bio prvi put za trideset godina da zemlja dobije reizabranog predsednika. Njegova stranka takođe je osvojila većinu mesta u Skupštini, ali ne i potrebnu većinu. Korea je drugi mandat započeo 10. avgusta 2009. godine na dvestogodišnjicu ekvadorske državnosti. Inauguraciji su prisustvovali, predsednica Argentine Kristina Kiršner, predsednik Bolivije Evo Morales, predsednik Kube Raul Kastro i predsednik Venecuele Ugo Čavez.
Slučaj Asanž[uredi | uredi izvor]
Korea je u julu 2012. godine izjavio povodom podnošenja zahteva za azil osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža, da će Ekvador doneti suverenu odluku bez obzira na pritiske drugih zemalja.[1] Asanž se od juna meseca nalazi u ambasadi Ekvadora u Londonu gde je podneo zahtev za azil kako bi izbegao izručenje Švedskoj.[1]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Večernje Novosti:Ekvador će doneti "suverenu" odluku o Asanžu”. Pristupljeno 22. 7. 2012.