Rajhskomesarijat Ostland
Rajhskomesarijat Ostland Reichskommissariat Ostland | |||
---|---|---|---|
Mapa Ostlanda | |||
Geografija | |||
Kontinent | Evropa | ||
Regija | Istočna Evropa | ||
Prestonica | Riga | ||
Društvo | |||
Službeni jezik | nemački (zvaničan), govorni jezici: beloruski, litvanski, letonski, estonski | ||
Religija | pravoslavlje, katolicizam, protestantizam | ||
Politika | |||
Oblik države | okupirana teritorija | ||
— Rajhkomesar | Genrih Loze | ||
Istorija | |||
Istorijsko doba | Savremeno doba | ||
— Osnivanje | 1941 | ||
— Ukidanje | 1945. | ||
Geografske i druge karakteristike | |||
Površina | |||
— ukupno | 512.000 km² | ||
Stanovništvo | 19.200.000 | ||
Valuta | Nemačka rajh marka | ||
Zemlje prethodnice i naslednice | |||
Prethodnice: | Naslednice: | ||
Rajhskomesarijat Ostland — administrativno-teritorijalna tvorevina pod kontrolom Trećeg rajha u istočnoj Evropi. U sastav Ostlanda su ulazile zemlje Pribaltika i Belorusija, delovi Ukrajine, Rusije i istočne Poljske. Središte administracije je bilo u Rigi. Rukovodioci su bili rajhskomesar Hinrih Loze, i kraće vreme tokom 1944. godine Erih Koh.
U sastav Ostlanda su ulazili generalni okruzi:
- Belorusija, sa centrom u Minsku (generalni komesar Vilhelm Kube, posle njegovog ubistva Kurt fon Gotberg)
- Litvanija, sa centrom u Kaunasu (generalni komesar Teodor Adrijan fon Renteln)
- Letonija, sa centrom u Rigi (generalni komesar Oto-Hajnrih Dreksler)
- Estonija, sa centrom u Talinu (generalni komesar Karl Sigismund Licman)
Osim namesnika — nemačkih generalnih komesara — u 3 od 4 okruga postojale su lokalne kolaboracionistzičke samouprave, na čijem čelu su stajali:
- Litvanija — «generalni savetnik» general Petras Kubilinas
- Letonija — «generalni direktor» general Oskars Dankers
- Estonija — «nacionalni direktor» Hjalmar Meje
U Belorusiji je 1943. godine bila osnovana Beloruska centralna rada na čelu s Radoslavom Ostrovskim, ali funkcija ovog organa je bila uglavnom savetodavnog karaktera.