Religija u Srbiji
Dominantna religija u Srbiji je hrišćanstvo, odnosno pravoslavlje. Po poslednjem popisu iz 2011. godine, pravoslavni vernici čine oko 85 % stanovništva Srbije. U manjem procentu su zastupljeni i katolički vernici (10.4 %), muslimani (3,3 %) i protestanti (0,92 %).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Iako su u većem delu antičkog doba stanovnici teritorije današnje Srbije uglavnom bili pagani, deo područja današnje Srbije oko Sirmijuma i Singidunuma je predstavljao jedan od ranih centara širenja hrišćanstva u Rimskom carstvu.
Srbi su primili hrišćanstvo u 9. veku. Nakon raskola Hrišćanske crkve 1054. godine, na području današnje Srbije je dominiralo pravoslavlje, dok se sa severa širio katolicizam, a sa jugoistoka bogumilstvo.
Tokom osmanske vladavine, na području današnje Srbije su, pored pravoslavnih Srba, živeli i islamizovani Srbi, a u manjem broju i drugi narodi islamske ili pravoslavne vere, kao i Jevreji. Krajem 17. i u prvoj polovini 18. veka, kada severni delovi teritorije današnje Srbije dolaze pod upravu Habzburške monarhije, na ove prostore se počinju naseljavati narodi katoličke i protestantske veroispovesti (Nemci, Mađari, Slovaci, itd).
-
Verska mapa teritorije današnje Srbije u vreme Velikog raskola 1054. godine.
-
Verska mapa teritorije današnje Srbije u 14. veku.
-
Verska mapa teritorije današnje Srbije u 16. i 17. veku.
Verska demografija[uredi | uredi izvor]
Opštim popisom koji je 2011. godine sproveden na području Republike Srbije (bez teritorije Kosova i Metohije), prikupljeni su i podaci o verskoj pripadnosti stanovništva.[2]
1921[3] | 1991 | 2002[4] | 2011 | |||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Broj | % | Broj | % | Broj | % | Broj | % | |
Pravoslavni Hrišćani | 3.321.090 | 75,85 | 6.347.026 | 81,8 | 6.371.584 | 84,98 | 6.079.396 | 84,59 |
Katolici | 751.429 | 17,16 | 496.226 | 6,4 | 410.976 | 5,48 | 356.957 | 4,97 |
Muslimani | 97.672 | 2,23 | 224.120 | 2,89 | 239.658 | 3,2 | 222.828 | 3,1 |
Protestanti | nema podataka |
nema podataka |
88.275 | 1,14 | 80.837 | 1,08 | 71.284 | 0,99 |
Jevreji | 26.464 | 0,6 | 740 | 0,01 | 785 | 0,01 | 578 | 0,01 |
Ukupno | 4.378.595 | 100 | 7.759.571 | 100 | 7.498.001 | 100 | 7.186.862 | 100 |
-
Verska pripadnost stanovništva Republike Srbije, po opštinama (1991)
-
Verska pripadnost stanovništva Republike Srbije, po opštinama (1991)
-
Verska pripadnost stanovništva Republike Srbije, po opštinama (2002)
-
Verska pripadnost stanovništva Republike Srbije, po opštinama (2002)
-
Verska pripadnost stanovništva Republike Srbije, po opštinama (2011)
-
Verska pripadnost stanovništva Republike Srbije, po opštinama (2011)
-
Verska pripadnost stanovništva Republike Srbije, po opštinama (2011)
Hrišćanstvo[uredi | uredi izvor]
Pravoslavlje[uredi | uredi izvor]
Većina stanovnika Srbije su vernici Srpske pravoslavne crkve, dok je u delovima Srbije nastanjenim rumunskim stanovništvom prisutna i Rumunska pravoslavna crkva. Pored Srba i Rumuna, u pravoslavne vernike u Srbiji se ubrajaju i Crnogorci, Makedonci, Bugari, Vlasi, Ukrajinci, Rusi, Grci, kao i deo Roma, Jugoslovena i Rusina.
Pravoslavlje je dominantno na većem delu teritorije Srbije, izuzimajući najveći deo područja Kosova i Metohije, kao i nekoliko opština i gradova u Sandžaku, na jugu Srbije ili u delu Vojvodine. Pravoslavlje je dominantno i u većini velikih gradova Srbije, izuzimajući Suboticu u kojoj su većina stanovnika katolici, Novi Pazar u kome su većina stanovnika muslimani, kao i veće gradove Kosova i Metohije u kojima dominira islam.
-
Udeo pravoslavaca u Srbiji po opštinama 1991. godine
-
Udeo pravoslavaca u Srbiji po opštinama 2002. godine
-
Udeo pravoslavaca u Srbiji po opštinama 2011. godine
-
Udeo pravoslavaca u Srbiji po opštinama 2011. godine
Katolicizam[uredi | uredi izvor]
Katolicizam je dominantan u nekoliko opština na severu Vojvodine, kao i u gradu Subotici. Katolički vernici čine apsolutnu većinu stanovništva grada Subotice, kao i apsolutnu većinu stanovništva u opštinama Kanjiža, Senta, Ada i Čoka, a takođe i relativnu većinu u opštinama Bečej, Bačka Topola i Mali Iđoš.
Vernici Katoličke crkve u Srbiji su uglavnom Mađari, Hrvati, Bunjevci, Nemci, Slovenci, Česi, Šokci, kao i jedan broj Roma, Jugoslovena i Slovaka.
Veći deo Rusina, deo Ukrajinaca i manji deo Rumuna u Srbiji su pripadnici grkokatoličke veroispovesti.
Protestantizam[uredi | uredi izvor]
Protestanti čine apsolutnu većinu stanovništva u opštini Bački Petrovac, kao i relativnu većinu u opštini Kovačica. Najbrojnija etnička grupa u ovim opštinama su Slovaci, koji su na području Srbije uglavnom protestanti, za razliku od većine Slovaka u Slovačkoj, koji su uglavnom katolici. U protestantske vernike u Srbiji spada i deo drugih etničkih grupa, pre svega Srba, Mađara i Nemaca. Pored Bačkog Petrovca i Kovačice, značajan broj protestanata živi i u Novom Sadu i Staroj Pazovi (u kojima većinu stanovništva čine pravoslavni hrišćani).[2] U Novom Sadu se nalazi i nekoliko protestantskih crkava, u kojima se službe uglavnom obavljaju na srpskom jeziku. Protestantizam (uglavnom u formi nazarenstva) je počeo da se širi među Srbi u Vojvodini u 19. veku. Iako procenat protestanata među Srbima nije veliki, ovo je jedina verska forma izuzev pravoslavlja, koja je danas značajno zastupljena u srpskom narodu.
Islam[uredi | uredi izvor]
Islam je dominantna religija na većem delu Kosova i Metohije, kao i u delu Sandžaka (grad Novi Pazar i opštine Tutin i Sjenica) i delu južne Srbije (opštine Preševo i Bujanovac). Islamski vernici u Srbiji uključuju etničke Albance, Bošnjake, Muslimane, Gorance, Egipćane, Aškalije, kao i jedan deo Roma.
Judaizam[uredi | uredi izvor]
Po popisu iz 2011. godine u Srbiji je živelo 578 Jevreja, koncentrisanih uglavnom u Beogradu (286), Novom Sadu (84), Subotici (75) i Pančevu (31).
Država i verske zajednice[uredi | uredi izvor]
Za odnose Republike Srbije sa verskim zajednicama zadužena je Uprava za saradnju s crkvama i verskim zajednicama, koja deluje u sklopu Ministarstva pravde Republike Srbije. Na ovu upravu su 2014. godine preneti svi poslovi dotadašnje Kancelarije za saradnju s crkvama i verskim zajednicama, koja je bila osnovana 2012. godine, nakon ukidanja dotadašnjeg Ministarstva vera i dijaspore.
Pravni okvir za delatnost verskih zajednica uređen je Ustavom Republike Srbije i posebnim Zakonom o crkvama i verskim zajednicama. Pri Ministarstvu pravde Republike Srbije vodi se Registar crkava i verskih zajednica u koji se upisuju verske zajednice koje svoju delatnost ostvaruju na području Republike Srbije.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2014/pdf/G20144012.pdf
- ^ a b Verski sastav 2011. pop-stat.mashke.org (jezik: srpski) (jezik: engleski)
- ^ Demographic growth and ethnographic changes in Serbia
- ^ „Book 3 Page 13”. Arhivirano iz originala 24. 04. 2011. g. Pristupljeno 28. 02. 2014.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Grupković, Dragutin, ur. (1988). Uporedni pregled rezultata popisa od 1921-1981. godine. Beograd: Savezni zavod za statistiku.
- Kuburić, Zorica (2010). Verske zajednice u Srbiji i verska distanca (PDF). Novi Sad: Centar za empirijska istraživanja religije. Arhivirano iz originala 21. 01. 2019. g. Pristupljeno 08. 08. 2021.
- Lađević, Petar, ur. (2014). Etnokonfesionalni i jezički mozaik Srbije (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku.
- Novak, Ante, ur. (1954). Konačni rezultati popisa stanovništva od 15 marta 1948 godine. 9. Beograd: Savezni zavod za statistiku.
- Penev, Goran, ur. (2006). Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 2002. godine (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zakon o crkvama i verskim zajednicama
- Registar crkava i verskih zajednica
- Spisak crkava i verskih zajednica koje su upisane u Registar crkava i verskih zajednica pri Ministarstvu pravde Republike Srbije
- Zvanična stranica Uprave za saradnju s crkvama i verskim zajednicama pri Ministarstvu pravde Republike Srbije
- Osnovana Uprava za saradnju s crkvama i verskim zajednicama