Riton

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Riton (pers. تکوک: „takuk“, grč. ῥυτόν) drevna je posuda za čuvanje tečnosti namijenjenih obredima drevnih religija.

Praistorijski riton[uredi | uredi izvor]

Danilska kultura prepoznaje se po keramičkom ritonu karakterističnog oblika - predstavlja ukrašenu posudu sa četiri noge sa velikom ručkom za nošenje.

Riton iz istorijskog doba - antika[uredi | uredi izvor]

Zlatni riton iz Persije, ahemenidsko doba, a pronađen je u Ekbatani
Crni grčki riton rađen u IV veku p.n.e.
Grčki riton obliku glave grifona

Ritoni iz ovog perioda najčešće su veoma bogato ukrašeni, a rađeni su od zlata i srebra. Prvi ritoni iz ovog perioda datiraju iz vremena antičkog Persijskog carstva, a njihova upotreba se u petom veku prije nove ere proširila i na antičku Grčku, gdje su umjetnici kopirali persijske rukotvorine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]