Pređi na sadržaj

Robert Dadli

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Robert Dadli
Datum rođenja(1532-06-24)24. jun 1532.
Mesto rođenjaKenilworth CastleEngleska
Datum smrti4. septembar 1588.(1588-09-04) (56 god.)
Mesto smrtiKornberiEngleska

Robert Dadli, 1. grof od Lestera (engl. Robert Dudley, 1st Earl of Leicester; 24. jun 15324. septembar 1588) je bio engleski plemić i miljenik i blizak prijatelj kraljice Elizabete I od njenog stupanja na presto do njegove smrti.[1] Dadli je dugo godina bio prosac kraljice Elizabete, pošto mu je onda davala razloga da se nada.

Otac mu je bio Džon Dadli, 1. vojvoda od Nortamberlenda, koji je služio kao regent mladom Edvardu VI. Dadlijeva mladost je protekla u senci pada njegove porodice 1553. kada je njegov otac, vojvoda od Nortamberlenda, bezuspešno pokušavao da dovede svoju snahu, ledi Džejn Grej na engleski presto. Zbog toga ga je kraljica Meri Tjudor pogubila, i u London tauer zatvorila Elizabetu, Roberta i Robertovog brata i Džejninog supruga Gilforda Dadlija. Robert Dadli je osuđen na smrt, ali je pušten u 1554. i učestvovao u bici kod Sen Kventena (1557) pod zapovedništvom Merijinog supruga, španskog kralja Filipa II. Pri stupanju na presto Elizabete I u novembru 1558. Dadli je postavljen za Zapovednika konjice. U oktobru 1562. je postao član Državnog veća, a 1587. je imenovan za lorda čuvara kraljevskog doma. Dadli je 1564. postao grof od Lestera i od 1563. jedan od najvećih zemljoposednika u severnom Velsu i engleskom Zapadnom Midlendsu zahvaljujući kraljevskim odobrenja.

Robert Dadli je bio jedan od Elizabetinih vodećih državnika, uključen i u domaću i međunarodnu politiku zajedno sa Vilijamom Sesilom i Fransisom Volsingemom. Nakon što je sama odbila njegovu prosidbu, Elizabeta je Dadlija predložila svojoj rođaci, škotskoj kraljici Meri Stjuart. Tim brakom sa protestantom Dadlijem želela je neutralisati katolikinju Meri. Iako do braka sa Meri nije došlo, Dadli ju je relativno dugo podržavao, sve do polovine 1580ih kada je čvrsto zahtevao njeno pogubljenje. Kao pokrovitelj puritanskog pokreta je podržavao nekonformističke propovednike, ali je pokušao da posreduje između njih i biskupa Crkve Engleske. Dadli je takođe bio predvodnik protestantskog pokreta u Evropi. Predovio je englesku vojsku poslatu u pomoć Nizozemskoj revoluciji 1585-1587. Njegovo prihvatanje dužnosti generalnog guvernera Ujedinjenih provincija je razbesnelo kraljicu Elizabetu. Ekspedicija je bila vojni i politički neuspeh i finansijski je upropastila Dadlija. Dadli je bio angažovan u mnogim velikim poslovnim poduhvatima i bio je glavni pokrovitelj Frensisa Drejka i drugih istraživača i korsara. Tokom napada Španske armade, Dadli je bio vrhovni zapovednik engleskih kopnenih snaga. U ovoj svojstvu je pozvao kraljicu Elizabetu da poseti svoje trupe u Tilberiju. To je bio poslednji od mnogih događaja koje je organizovao tokom godina, a najspektakularniji je bio festival u svom zamku Kenilvort 1575. godine povodom kraljičine tronedeljne posete. Dadli je bio glavni pokrovitelj umetnosti, književnosti i elizabetanskog pozorišta.[2][3]

Privatni život Roberta Dadlija je isprepletan sa njegovom dvorskom karijerom. Kada je njegova prva supruga, Ejmi Robsart, pala niz stepenice i umrla u 1560, on je bio slobodan da se oženi kraljicom. Međutim, skandal koji je usledio mu je veoma umanjio šanse u tom pogledu. Raširene glasine da je odgovoran za smrt svoje supruge su ga pratile tokom života, uprkos presudi suda da je to bio nesrećan slučaj. Narednih 18 godina se nije ponovo venčao radi kraljice Elizabete, a kada je najzad to učinio, njegova nova supruga, Leticija Nolis, je trajno proterana sa dvora. Ovo i smrt jedinog legitimnog sina i naslednika su bili teški udarci za njega.[4] Ubrzo posle smrti deteta u 1584, kleveta poznata kao Lesterov komonvelt je kružila Engleskom. Ona je postavila temelj za književnu i istoriografsku tradiciju koja je često prikazivala Dadlija kao makijavelističkog „glavnog dvoranina"[5] i kao jadnu ličnost oko Elizabete I. Nedavna istraživanje su dovela do preispitivanja njegovog mesta u elizabetanskoj državi i društva.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Robert Dudley, earl of Leicester | English Nobleman, Courtier & Favourite of Queen Elizabeth I | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-02-03. 
  2. ^ Haynes 1992, str. 12.
  3. ^ Wilson 1981, str. 151–152.
  4. ^ Adams 2002, str. 145, 147.
  5. ^ Adams 2002, str. 52.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]