Robert II Normandijski
Robert Normandijski | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | oko 1051. |
Mesto rođenja | Vojvodstvo Normandija, |
Datum smrti | 3. februar 1134. (82/83. god.) |
Mesto smrti | Kardif, |
Porodica | |
Supružnik | Rozala od Italije, Berta od Burgundije, Konstanca od Arla |
Potomstvo | William Clito |
Roditelji | Vilijam I Osvajač Matilda Flandrijska |
Dinastija | Normanska dinastija |
Vojvoda Normandije | |
Prethodnik | Vilijam I Osvajač |
Naslednik | Henri I |
Robert II Normandijski (fr. Robert Courteheuse; oko 1051 — 3. februar 1134) bio je vojvoda Normandije (1087—1106) i jedan od najznačajnijih učesnika Prvog krstaškog pohoda.
Bio je sin normandijskog vojvode Vilijama, koji je 1066. postao engleski kralj. Otac ga je odredio za nasljednika u Normandiji; sa njim, međutim, nije imao dobar odnos, kao i sa braćom Vilijamom Riđim i Henrijem koji su mu 1077. jednom na dvoru iz šale prosuli sadržaje noćne posude na glavu. Kada je Vilijam odbio da ih kazni, Robert se pobunio protiv njega; mir je postignut tek 1080. posredovanjem majke Matilde.
Vojvodstvo je naslijedio nakon očeve smrti 1087. godine, dok je Vilijam Riđi nasledio Englesku; dva brata su se dogovorila da će jedan drugog naslediti nakon smrti. Međutim, već sledeće godine su imali kratkotrajni sukob kada je Robert podržao pobunjene engleske barone. Godine 1096. je Robert otišao u Prvi krstaški rat, gde se istakao kao hrabar borac, ali loš vojskovođa. Dok se vraćao iz Palestine, godine 1100. je u Engleskoj umro Vilijam Riđi, što je iskoristio Henri da preuzme presto.
Smatrajući da je time da je prevaren, Robert je 1101. je zbog toga izveo invaziju Engleske nastojeći svrgnuti Henrija. Kada se iskrcao, shvatio je da su lokalno plemstvo i narod protiv njega, pa se vratio u Normandiju. Četiri godine kasnije je, pak, Henri nastojao trajno ukloniti Robertove prijetnje pa je napao Normandiju. U bici kod Tenšbreja je Robert poražen i zarobljen, a Henri je preuzeo vlast nad Normandijom kao vojvoda. Robert je ostatak života proveo u zarobljeništvu, dočekavši duboku starost. Nije imao zakonite dece.
Lik[uredi | uredi izvor]
Po svome poreklu, Robert Normandijski je, svakako, bio najbliži vladarskim porodicama jer mu je otac bio Vilijam Osvajač - budući kralj Engleske, a majka Matilda Flandrijska. U biti veoma religiozan čovek, odmah je prihvatio poziv pape Urbana. Njegovi razlozi za polazak u rat bili su iskreno verski, a ne radi sticanja slave ili imanja. Sa ocem nije bio u dobrim odnosima jer je ovaj favorizovao mlađeg sina Vilijama Riđeg toliko da ga je pred smrt (1087. godine) imenovao za naslednika na engleskom prestolu. Robert Normandijski je sa bratom Vilijamom bio u stalnim sukobima što će kasnije dovesti do njegove smrti.
U krstaški pohod, Robert Normandijski je krenuo sa Stefanom od Bloa, Igom od Vermandoa i Robertom Flandrijskim. U vreme svog polaska bio je navodno toliko siromašan da je često morao da ostane u krevetu zbog nedostatka odeće. Da bi sakuio novac za krstaški pohod, stavio je svoje vojvodstvo pod hipoteku svome bratu Vilijamu za sumu od 10.000 maraka.[1]
Prvi krstaški rat[uredi | uredi izvor]
Robert Normandijski je učestvovao u svim bitkama Prvog krstaškog rata. Komandovao je armijom koja je pritekla u pomoć Boemundu nakon što su ih muslimani predvođeni sultanom Arslanom opkolili kod Dorileja, zajedno sa Gotfridom Bujonskim, Robertom od Flandrije i Igom od Vermandoa. Učestvovao je i u opsadi Nikeje, Antiohije, opsadi Marata i Arke i opsadi Jerusalima. Nakon oslobađanja Jerusalima i formiranja Jerusalimske kraljevine, zajedno sa Robertom Flandrijskim vratio se u Evropu. Za njima je pošla većina krstaša. Učestvovao je i u bici kod Aškalona, poslednjoj bici Prvog krstaškog rata. `
Smrt[uredi | uredi izvor]
Robert Normandijski je najduže poživeo od krstaških vođa. Nakon krstaškog pohoda ostao je neaktivan do kraja života. Umro je 1134. godine u zatočeništvu od strane engleskog kralja Henrija I.
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
16. Ričard I Normandijski | ||||||||||||||||
8. Ričard II Normandijski | ||||||||||||||||
17. Gunnora, Duchess of Normandy | ||||||||||||||||
4. Robert I Normandijski | ||||||||||||||||
18. Conan I of Rennes | ||||||||||||||||
9. Judith of Brittany | ||||||||||||||||
19. Ermangarda-Geberga Anžujska | ||||||||||||||||
2. Vilijam I Osvajač | ||||||||||||||||
10. Fulbert of Falaise | ||||||||||||||||
5. Herleva | ||||||||||||||||
1. Robert Normandijski | ||||||||||||||||
24. Arnulf II Flandrijski | ||||||||||||||||
12. Balduin IV Flandrijski | ||||||||||||||||
25. Rozala od Italije | ||||||||||||||||
6. Balduin V Flandrijski | ||||||||||||||||
26. Frederick of Luxembourg | ||||||||||||||||
13. Ogive of Luxembourg | ||||||||||||||||
3. Matilda Flandrijska | ||||||||||||||||
28. Igo Kapet | ||||||||||||||||
14. Rober II Pobožni | ||||||||||||||||
29. Adelaida Akvitanska | ||||||||||||||||
7. Adela od Francuske, grofica Flandrije | ||||||||||||||||
30. Vilijam I od Provanse | ||||||||||||||||
15. Konstanca od Arla | ||||||||||||||||
31. Adelaide of Anjou | ||||||||||||||||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Setton, Kenneth M.; Hazard, Harry W.; Zacour, Norman P. (jun 1990). A History of the Crusades: The Impact of the Crusades on Europe. Univ of Wisconsin Press. str. 120. ISBN 978-0-299-10744-4.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Setton, Kenneth M.; Hazard, Harry W.; Zacour, Norman P. (jun 1990). A History of the Crusades: The Impact of the Crusades on Europe. Univ of Wisconsin Press. str. 120. ISBN 978-0-299-10744-4.
- Fajfrić, Željko (2006). Istorija krstaških ratova. Sremska Mitrovica: Tabernakl. ISBN 978-86-85269-05-9.