Rožanci
Rožanci | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Grad | Beograd |
Opština | Barajevo |
Stanovništvo | |
— 2011. | 467 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 29′ 05″ S; 20° 22′ 25″ I / 44.484666° S; 20.3735° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 011 |
Registarska oznaka | BG |
Rožanci je naselje u opštini Barajevo u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2002. bilo je 467 stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Sudeći po iskopinama koje se nalazile u ataru ovoga sela, kao i po starom groblju koje zovu „madžarskim“, Rožanci su starije naselje. Prve pisane pomene o njemu imamo iz početka 18.veka. Na karti iz doba ausriske vladavine (1718.-1739.g) ovo je selo zabeleženo pod imenom Roschanize. U aračkim spiskovima iz prvih desetina 19.veka, u Stankovićevoj knežini se pominje selo Rožanci, koje je 1818.g. imalo 27, a 1822.g. 30 kuća. Godine 1846. Rožanci su pripadali posavskom srezu i tada je selo imalo 43 kuće.
Najstarije su porodice u selu: Jevtići, Tanasijevići (Popovići),Mijailovići ,Miloševići, Radojčići (sa raznim prezimenima) Nikolići (Nidžići) Gajići (Marjanovići) i Ilići. Ostale su porodice mlađi doseljenici: Tomići, Pavlovići, Paunovići, Ivkovići, Petrovići i Miloševići, koji su u Rožanice došli iz sela u okolini Smedereva. (podaci krajem 1921. godine).[1][2]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Rožanci živi 418 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,4 godina (42,8 kod muškaraca i 42,0 kod žena). U naselju ima 171 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,06.
Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 8 | 5 | ||
80+ | 14 | 8 | ||
75—79 | 14 | 16 | ||
70—74 | 13 | 14 | ||
65—69 | 19 | 19 | ||
60—64 | 14 | 11 | ||
55—59 | 8 | 11 | ||
50—54 | 19 | 19 | ||
45—49 | 29 | 16 | ||
40—44 | 11 | 19 | ||
35—39 | 18 | 16 | ||
30—34 | 12 | 16 | ||
25—29 | 11 | 12 | ||
20—24 | 15 | 20 | ||
15—19 | 17 | 13 | ||
10—14 | 21 | 17 | ||
5—9 | 13 | 16 | ||
0—4 | 11 | 8 | ||
Prosek : | 42,8 | 42,0 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 222 | 59 | 139 | 19 | 5 | 0 |
Ženski | 215 | 37 | 133 | 40 | 5 | 0 |
UKUPNO | 437 | 96 | 272 | 59 | 10 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 149 | 77 | 0 | 14 | 26 |
Ženski | 91 | 47 | 0 | 0 | 14 |
UKUPNO | 240 | 124 | 0 | 14 | 40 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 5 | 3 | 5 | 2 | 14 |
Ženski | 0 | 1 | 11 | 1 | 1 |
UKUPNO | 5 | 4 | 16 | 3 | 15 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 1 | 1 | 1 |
Ženski | 2 | 1 | 1 | 4 | 7 |
UKUPNO | 2 | 1 | 2 | 5 | 8 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 1 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 1 | 0 | 0 | 0 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26 (dr. B. M. Drobnjaković. Kosmaj) i iz „Letopisa“ opštine Rožanci, Br.37.
- ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Korišćena Literatura[uredi | uredi izvor]
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji M. Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
- Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.