Pređi na sadržaj

Роми Даба

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Romi Daba
Romi Daba
Tip"šaljivi zabavnik sa likovima"
IzdavačDimitrije Mihajlović
Osnivanje1856.
Jeziksrpski
GradNovi Sad

Romi Daba je šaljivi zabavnik štampan u Novom Sadu pod pseudonimom i bez godine izdanja, objavljen 1856. godine u Novom Sadu, "troškom N.A. Novakovića", novosadskog knjižara, a štampan u "Knjigopečatnji Dra. Danila Medakovića" starim pravopisom.

Autor[uredi | uredi izvor]

Pseudonim "D. aći M. Ića" neuspešno je krio autora Dimitrija Mihajlovića (1821—1864), zvanog "Baron Mita", koji je bio poznati veseljak, boem, pesnik i humorista. Prema potpisima ispod priloga, izgleda da je ovaj zabavnik u celini bio njegovo delo. Umesto programa, u uvodnoj pesmi, dao je načela Romog Dabe, o čemu svedoči distih:
"I u šali, kad kad se izvali,
Dosta dobro, i za tebe pobro!"
U potpisu pesme je urednik "D. Mihajlović", i potvrđuje programsku orijentaciju izdavača da nasmeje, rastera jad i pouči svoje čitaoce.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Pedesetih godina 19. veka još uvek su bili retki ilustrovani zabavnici. Romi Daba je bio izuzetno grafički opremljen - obilovao je brojnim karikaturama i ilustracijama. Uglavnom je to bio tzv "uvezeni" humor, jer su naše štamparije u to vreme koristile upotrebljena klišea stranih štamparija, po povoljnim cenama. Trebalo je samo smisliti naslove i tekstove ispod slika, prilagođavajući ih našim prilikama i humoru. Na taj način, Mihajlović je zaslužan jer je među prvima uspeo da zainteresuje naše čitaoce za radove evropskih karikaturista i ilustratora. [1]

Romi Daba, strana 31, 1855, Novi Sad

Aforizmi[uredi | uredi izvor]

Pored ilustracija, popularnosti zabavnika su doprinosili šaljivi tekstovi sa aktuelnim temama, kao što je tada bio Krimski rat:
"U Londonu puše se kazani, - u Parizu džepovi, - u Carigradu glave,

"Ogledalo mudrosti veli: ćutanje donosi zlato, govor daje srebro - a silno i mnogo pijenje vina i rakije, ništa drugo ne donosi, krom jedino bakar na široku nosinu";
"Kad se reči više ne nalazi - jezičina tada se isplazi".

"Baron Mita" je objavljivao i prevedene aforizme; u rubrici "U obšte o ženama" prevedene su misli velikih ljudi (Kato, Viktor Igo, Albreht Direr, Balzak, Hajnrih Hajne, Milton) o toj temi.[2]

Karikature[uredi | uredi izvor]

U vreme izdavanja Romog Dabe bilo je malo veštih crtača karikatura, a i izrada klišea i drvoreza je bila skupa. Stoga su karikature bile preuzimane iz inostranstva (Beč, Pešta) odakle su štamparije nudile upotrebljena klišea, a naši izdavači ih koristili. Među prvima je to za svoja izdanja koristio "Baron Mita". Ovu praksu su nastavili i kasnije izdavači, a najviše J. J. Zmaj. Neke od tih karikatura nama su sada skoro nerazumljive, mada su tadašnjim savremenicima, koji su prepoznavali ličnosti i događaje, bile smešne.

Jedna od uvezenih karikatura bila je i "Na koji način Englezi iz Krima u nuždi izaći mogu", na kojoj su prikazani engleski vojnici koji pomoću vazdušnih balona preleću ruske položaje i napuštaju Krim. Tekst ispod karikature je: "Baš ako bi se Crno more i zaledilo ili bure i vetrovi brodove da potope, to bolju svoju sigurnost, Englezi iznašli su ovim načinom da iz Krima svaki put izaći mogu."[3]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Rošulj, Žarko (2017). Čas opisa časopisa VII. Novi Sad - Beograd: Matica Srpska. str. 120-121. 
  2. ^ Rošulj, Žarko (2014). Čas opisa časopisa VI. Novi Sad-Beograd: Matica Srpska. str. 26-28. 
  3. ^ Rošulj, Žarko (2014). Čas opisa časopisa VI. Novi Sad-Beograd: Matica Srpska. str. 213-216, 362.