Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika
Руска Совјетска Федеративна Социјалистичка Република | |
---|---|
Glavni grad | Moskva - grad Heroj |
Službeni jezik | ruski jezik |
Vladavina | |
Istorija | |
Stvaranje i nezavisnost | |
— Osnivanje | 7. novembra 1917. |
— U sastavu Sovjetskog Saveza od | 30. decembra 1922. |
— Nezavisnost | 12. decembra 1991. (74 god.) |
Geografija | |
Površina | |
— ukupno | 17.075.200 km2 (prva u SSSR) |
— voda (%) | 13 |
Stanovništvo | |
— 1989. | 147.386.000 (prva u SSSR) |
— gustina | 8,63 st./km2 |
Ekonomija | |
Valuta | Sovjetska rublja |
Ostale informacije | |
Vremenska zona | UTC +3 |
Internet domen | .su |
Ruska SFSR je odlikovana Ordenom Lenjina |
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (skrać. RSFSR ili Ruska SFSR; rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) bila je jedna od 15 republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika.
Osnovana je ubrzo nakon Oktobarske revolucije 7. novembra 1917. godine, pod nazivom Ruska Republika (rus. Росси́йская Респу́блика), a 25. januara 1918. na trećem sastanku Sveruskog kongresa sovjeta ime joj je promenjeno u Sovjetska Ruska Republika (rus. Советская Росси́йская Респу́блика),[1] takođe nezvanično poznata i kao Sovjetska Rusija[2]. Konačno ime usvojeno je donošenjem novog ustava 10. juna 1918. godine.[3] Decembra 1922. godine ušla je u sastav Sovjetskog Saveza. Raspadom Sovjetskog Saveza, 1991. godine, postala je nazavisna država - Ruska Federacija, koja je zadržala međunarodno-pravni kontinuitet nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.
Ruska SFSR bila je najveća sovjetska republika[4] i po površini (17.075.200 km²) i po stanovništvu (147 miliona). Glavni grad je bila Moskva, koja je, 8. maja 1965. godine, ukazom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza, za zasluge njenih stanovnika tokom Velikog otadžbinskog rata, odlikovan Ordenom heroja Sovjetskog Saveza i proglašen za Grad heroj.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Promene granica[uredi | uredi izvor]
Već početkom 1920-ih došlo je do promena granica RSFSR. Dalekoistočna republika (oblast između Bajkala i Tihog okeana) je 1922. priključena Rusiji, a 1925. i oblast nekadašnje prestonice Kazahstana, Orenburga.
Najveće promene u granicama RSFSR usledile su u Drugom svetskom ratu. Posle aneksije Poljske, Rusiji je priključen grad Smolensk. Rusija je dobila teritorije na severozapadu posle Zimskog rata sa Finskom 1939/40.
Godine 1944. sovjetska Narodna Republika Tuva je dodata Rusiji kao autonomna oblast, a kasnije republika. U procesu razgraničavanja baltičkih republika i RSFSR, neka mesta prethodno u Letoniji i Estoniji su priključena Rusiji.
Posle poraza Finske u ratu 1941—1944, ona je 1947. morala da Rusiji da još neke teritorije, od kojih je najznačajniji bio njen izlaz na Barencovo more. Na zapadu je Rusija prisvojila deo Istočne Pruske (Kalinjingradska oblast). Na istoku, Rusija je od Japana uzela ostrvo Sahalin i Kurilska ostrva.
Na sugestiju Nikite Hruščova, 1954. godine RSFSR je Ukrajinskoj SSR dala Krim u zamenu za oblast grada Belgorod. Godine 1956. unutar Rusije je formirana Karelijska ASSR, umesto dotadašnje zasebne republike Karelo-Finske SSR.
Ovaj članak je deo serije o istoriji Rusije |
Istorija Rusije |
---|
Zastave Ruske SFSR[uredi | uredi izvor]
-
Prva zastava RSFSR (1918−1937)
-
Druga zastava RSFSR (1937−1954)
-
Treća zastava RSFSR (1954−1991)
-
Poslednja zastava RSFSR (22. avgust−25. decembar 1991)
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po poslednjem popisu stanovništva iz 1989, u Rusiji je živelo 147 miliona ljudi, što je oko 51% stanovništva Sovjetskog Saveza. Nacionalni sastav stanovništva je bio:
nacionalnost | broj | udeo |
---|---|---|
Rusi | 120 miliona | 81,5% |
Tatari | 5,5 miliona | 3,8% |
Ukrajinci | 4,3 miliona | 3,0% |
Čuvaši | 1,8 miliona | 1,2% |
Baškiri | 1,3 miliona | 0,9% |
Mordovinci | 1,0 milion | 0,7% |
Ukupno RSFSR | 147 miliona | 100,0% |
Od 27 milona ne-Rusa, samo 9,4 miliona je živelo u svojim istorijskim područjima, dok su ostali ovamo došli preseljenjem ili kao posledica proterivanja. Neki narodi, poput Tatara, tradicionalno žive na širokom području i ne mogu da se grupišu u kompaktne autonomne oblasti.
Administrativna podela[uredi | uredi izvor]
jedinica | teritorija, hilj. km² | stanovništvo, hilj. stan. (1967) | stanovništvo, (1970) | stanovništvo, (1979) | stanovništvo, (1989) | gradova | varošica | adm. glavni grad |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Altajski kraj | 261,7 | 2747 | 2670 | 2686 | 2822 | Barnaul | ||
* od toga Gornjo Altajska AO | 92,6 | 169 | 168 | 172 | Gornjo Altajsk | |||
Krasnodarski kraj | 83,6 | 4273 | 4510 | 4744 | 5053 | Krasnodar | ||
* od toga Adigejska AO | 7,6 | 366 | 386 | 404 | Majkop | |||
Krasnojarski kraj | 2401,6 | 2925 | 2962 | 3199 | 3605 | Krasnojarsk | ||
* od toga Tajmirska (Dogano-Nenecka) AO | 862,1 | 36 | 38 | 45 | Dudinka | |||
* od toga Hakaška AO | 61,9 | 462 | 446 | 498 | Abakan | |||
* od toga Evenkijska AO | 767,6 | 12 | 13 | 16 | Tura | |||
Primorski kraj | 165,9 | 1641 | 1721 | 1977 | 2256 | Vladivostok | ||
Stavropoljski kraj | 80,6 | 2177 | 2306 | 2497 | 2825 | Stavropolj | ||
* od toga Karačaevo-Čerkeska AO | 14,1 | 330 | Čerkesk | |||||
Habarovski kraj | 824,6 | 1317 | 1346 | 1558 | 1812 | Habarovsk | ||
* od toga Jevrejska AO | 36,0 | 174 | 172 | 189 | Birobidžan | |||
Amurska oblast | 363,7 | 781 | 793 | 936 | 1050 | Blagoveštensk | ||
Arhangelska oblast | 587,4 | 1401 | 1401 | 1466 | 1570 | Arhangelsk | ||
* od toga Nenecka AO | 176,7 | 37 | 39 | 47 | 54 | Narjan Mar | ||
Astrahanska oblast | 44,1 | 811 | 867 | 915 | 992 | Astrahan | ||
Belgorodska oblast | 27,1 | 1248 | 1261 | 1308 | 1378 | Belgorod | ||
Brjanska oblast | 34,9 | 1573 | 1582 | 1509 | 1470 | Brjansk | ||
Vladimirska oblast | 29,0 | 1496 | 1511 | 1586 | 1649 | Vladimir | ||
Volgogradska oblast | 114,1 | 2201 | 2323 | 2478 | 2593 | Volgograd | ||
Vologdska oblast | 145,7 | 1307 | 1296 | 1309 | 1349 | Vologda | ||
Voronješka oblast | 52,4 | 2495 | 2527 | 2483 | 2467 | Voronjež | ||
Gorkijska oblast | 74,8 | 3673 | 3682 | 3712 | 3720 | Gorki | ||
Ivanovska oblast | 23,9 | 1352 | 1339 | 1324 | 1314 | Ivanovo | ||
Irkutska oblast | 767,9 | 2267 | 2313 | 2558 | 2825 | Irkutsk | ||
* od toga Ust Ordinsko-Burjatska AO | 22,1 | 154 | 146 | 132 | Ust Ordinski | |||
Kalinjingradska oblast | 15,1 | 693 | 732 | 808 | 871 | Kalinjingrad | ||
Kalinjinska oblast | 84,2 | 1726 | 1717 | 1659 | 1663 | Kalinjin | ||
Kaluška oblast | 29,9 | 964 | 995 | 1008 | 1064 | Kaluga | ||
Kamčatska oblast | 472,3 | 268 | 288 | 384 | 472 | Petropavlovsk Kamčatski | ||
* od toga Korjaška AO | 301,5 | 37 | 31 | 35 | Palana | |||
Kemerovska oblast | 95,5 | 3017 | 2919 | 2958 | 3171 | Kemerovo | ||
Kirovska oblast | 120,7 | 1762 | 1727 | 1667 | 1694 | Kirov | ||
Kostromska oblast | 60,2 | 864 | 871 | 802 | 804 | Kostroma | ||
Kujbiševska oblast | 53,6 | 2602 | 2751 | 3094 | 3263 | Kujbišev | ||
Kurganska oblast | 71,0 | 1082 | 1086 | 1080 | 1104 | Kurgan | ||
Kurska oblast | 29,8 | 1492 | 1474 | 1395 | 1335 | Kursk | ||
Lenjingradska oblast | 85,9 | 5072 | 5385 | 6081 | 6644 | Lenjingrad | ||
Lipecka oblast | 24,1 | 1221 | 1224 | 1227 | 1230 | Lipeck | ||
Magadanska oblast | 1199,1 | 327 | 352 | 477 | 556 | Magadan | ||
* od toga Čuhotska AO | 737,7 | 89 | 101 | 140 | Anadir | |||
Moskovska oblast | 47,0 | 11879 | 12836 | 14266 | 15522 | Moskva | ||
Murmanska oblast | 144,9 | 727 | 800 | 978 | 1165 | Murmansk | ||
Novgorodska oblast | 55,3 | 726 | 721 | 722 | 752 | Novgorod | ||
Novosibirska oblast | 178,2 | 2469 | 2505 | 2620 | 2779 | Novosibirsk | ||
Omska oblast | 139,5 | 1823 | 1824 | 1957 | 2142 | Omsk | ||
Orenburška oblast | 124,0 | 2057 | 2050 | 2088 | 2171 | Orenburg | ||
Orlovska oblast | 24,7 | 937 | 931 | 895 | 889 | Orjol | ||
Penzenska oblast | 43,2 | 1534 | 1536 | 1510 | 1505 | Penza | ||
Permska oblast | 160,7 | 3088 | 3023 | 3008 | 3091 | Perm | ||
* od toga Komi-Permska AO | 32,9 | 215 | 212 | 172 | Kudimkar | |||
Pskovska oblast | 55,3 | 870 | 875 | 851 | 845 | Pskov | ||
Rostovska oblast | 100,8 | 3771 | 3831 | 4079 | 4292 | Rostov na Donu | ||
Rjazanjska oblast | 39,6 | 1439 | 1412 | 1366 | 1348 | Rjazanj | ||
Saratovska oblast | 100,2 | 2412 | 2454 | 2563 | 2684 | Saratov | ||
Sahalinska oblast | 87,1 | 637 | 616 | 662 | 710 | Južno Sahalinsk | ||
Sverdlovska oblast | 194,7 | 4354 | 4320 | 4455 | 4707 | Sverdlovsk | ||
Smolenska oblast | 49,8 | 1100 | 1106 | 1116 | 1154 | Smolensk | ||
Tambovska oblast | 34,3 | 1523 | 1512 | 1393 | 1322 | Tambov | ||
Tomska oblast | 316,9 | 785 | 786 | 867 | 1002 | Tomsk | ||
Tulska oblast | 25,7 | 1966 | 1952 | 1908 | 1861 | Tula | ||
Tjumenjska oblast | 1435,4 | 1341 | 1406 | 1885 | 3098 | Tjumenj | ||
* od toga Hanti Mansijska AO | 523,1 | 250 | 271 | 571 | Hanti Mansijsk | |||
* od toga Jamalo-Nenecka AO | 750,3 | 73 | 80 | 159 | Salehard | |||
Uljanovska oblast | 37,3 | 1187 | 1225 | 1268 | 1396 | Uljanovsk | ||
Čeljabinska oblast | 87,9 | 3286 | 3289 | 3431 | 3618 | Čeljabinsk | ||
Čitinska oblast | 431,5 | 1092 | 1145 | 1232 | 1375 | Čita | ||
* od toga Aginsko-Burjatska AO | 19,0 | 62 | 66 | 69 | Aginskoje | |||
Jaroslavska oblast | 36,3 | 1398 | 1400 | 1433 | 1469 | Jaroslavlj | ||
Baškirska ASSR | 143,6 | 3757 | 3818 | 3844 | 3943 | Ufa | ||
Burjatska ASSR | 351,3 | 780 | 812 | 899 | 1038 | Ulan Ude | ||
Dagestanska ASSR | 50,3 | 1361 | 1429 | 1628 | 1802 | Mahačkala | ||
Kabardino-Balkarska ASSR | 12,5 | 530 | 588 | 667 | 754 | Naljčik | ||
Kalmička ASSR | 75,9 | 248 | 268 | 295 | 323 | Elista | ||
Karelijska ASSR | 172,4 | 707 | 713 | 732 | 790 | Petrozavodsk | ||
Komi ASSR | 415,9 | 974 | 965 | 1110 | 1251 | Siktivkar | ||
Marijska ASSR | 23,2 | 653 | 685 | 704 | 749 | Joškar Ola | ||
Mordovska ASSR | 26,2 | 1014 | 1030 | 990 | 964 | Saransk | ||
Severno Osetinska ASSR | 8,0 | 518 | 553 | 592 | 632 | Ordžonikidze | ||
Tatarska ASSR | 68,0 | 3127 | 3131 | 3445 | 3642 | Kazanj | ||
Tuvinska ASSR | 170,5 | 217 | 231 | 268 | 309 | Kizil | ||
Udmurtska ASSR | 42,1 | 1379 | 1418 | 1492 | 1606 | Iževsk | ||
Čečeno-Inguška ASSR | 19,3 | 1033 | 1064 | 1156 | 1270 | Grozni | ||
Čuvaška ASSR | 18,3 | 1192 | 1224 | 1299 | 1338 | Čeboksari | ||
Jakutska ASSR | 3103,2 | 646 | 664 | 852 | 1094 | Jakutsk | ||
RSFSR | 17075,4 | 126561 | 130079 | 137410 | 147022 | 932 | 1786 | Moskva |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Declaration on the rights of working and exploited people. Hist.msu.ru. Pristupljeno 12. 6. 2013.
- ^ Declaration of Rights of the laboring and exploited people (original VTsIK variant, III Congress revision Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. septembar 2011)), article I
- ^ Soviet Russia information. Russians.net (23 August 1943). Pristupljeno 12. 6. 2013.
- ^ The Free Dictionary Russian Soviet Federated Socialist Republic. Encyclopedia2.thefreedictionary.com. Pristupljeno 12. 6. 2013.