Pređi na sadržaj

Savo Kovač

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Savo Kovač
Vojvoda Savo Kovač (1906—1946)
Datum rođenja1906.
Mesto rođenjaMorče
Datum smrti1946.

Sava Kovač (Morče kod Trebinja, 19061946) bio je komandant Ljubomirskog četničkog bataljona. Završio vojnu akademiju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i postao ađutant kralja Aleksandra I Karađorđevića i bavio se obaveštajnim radom.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Poslije odlaska iz zemlje mladog kralja Petara II Karađorđevića sa Kapinog polja kod Nikšića, 1941. godine, dolazi u rodni kraj i staje na čelo naroda u odbrani od ustaša. U ljeto 1941. godine komandovao je ljubomirskim četničkim bataljonom kada su porazili ustaše u selu Mosko, na putu Trebinje-Bileća. Čin četničkog vojvode je dobio od Ilije Trifunovića-Birčanina 1942. godine. Sa svojim bataljonom je bio 1942. i dio 1943. godine u Kninskoj Krajini i Lici. Komandovao je odbranom Gračaca, u Lici, januara 1943. godine od ustaških snaga. Nije htio da se preda komunistima i borio se do smrti 1946. godine. On je rođeni brat Blagoja Kovača, ličnog pratioca generala Dragoljuba Mihailovića.

Stradanje porodice Kovač[uredi | uredi izvor]

Otac vojvode Save Kovača zvao se Šćepan Kovač (1871—1945) a porodica je živela u Ljubomiru. Predanje kaže da se porodica Kovač doselila sa Čeva iz Crne Gore u drugoj polovini 18. veka u Ljubomir i delom u Morču a potiču od bratstva Mićunovića. Šćepan je izrodio petoro dece, od toga sinove: Gavrilo kao najstariji, potom Savu (1906—1946), Blagoja (1912—1946) i Stevana (1920—1945) i kćerku Savetu (1921—1945)[1]. Iz porodice Kovač su svu bili na strani četnika Draže Mihailovića, svi su poginuli osim najstarijeg, vojvodu Savu su ubili komunisti a jedini je ostao živ Gavrilo Kovač (1903—2002). Danas je najstariji izdanak porodice Kovač Gavrilov sin Šćepan Kovač. Za Blagoja Kovača, koji je bio ađutant đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića zna se da je poginuo pri hapšenju đenerala Draže od strane OZN-e 12/13. mart 1946. u selu Dobrunska reka kod Višegrada. Oca Šćepana i sestru im Savetu komunisti su zajedno streljali 1945. kao izdajnike jer nisu hteli da odaju gde se krije vojvoda Sava Kovač.[2]{

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Tepavčević, Aleksa (2005). Borba za slobodu; sećanje na četničku borbu. Valjevo: Aleksandrija. ISBN ISBN 86-85281-03-2 Proverite vrednost parametra |isbn=: invalid character (pomoć). 
  2. ^ Zvijer, Petko (2002). Bilećki četnici. Kragujevac: Pogledi. ISBN 86-82235-32-3.