Pređi na sadržaj

Samoa (arhipelag)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Samoanska ostrva
Motu o Sāmoa
Iznad: Ostrvo Olosega u grupi Manua (istočni deo Samoanskih ostrva). Ispod: karta Samoanskih ostrva.
Geografija
LokacijaPolinezija
Površina3.030 km2
Najviši vrhSilisili
Administracija
Demografija
Stanovništvo249.839  (2012)
Gustina st.0,08 stan./km2

Samoanska ostrva su arhipelag u Polineziji u srednjem južnom Pacifiku, koji zauzima površinu od 3030 km2. Administrativno, arhipelag obuhvata celu nezavisnu državu Samou i veći deo Američke Samoe (osim ostrva Svejns, koje geografski pripada Tokelauu).

Stanovništvo Samoanskih ostrva čini otprilike 250.000 ljudi.[1] Žitelji arhipelaga služe se samoanskim jezikom.[2] Većina Samoanaca je samoanskog porekla i jedni su od najbronijih polinežanskih populacija na svetu.[3]

Najstariji dokazi o ljudskoj aktivnosti na Samoanskim ostrvima datiraju još iz 1050. godine pre nove ere.[4] Godine 1768, istočna ostrva posetio je francuski istraživač Luj Antoan de Bugenvil, koji ih je nazvao Navigaciona ostrva. Ovakvo ime se u Evropi koristilo do oko 1870. godine.[5]

Samoa i Američka Samoa[uredi | uredi izvor]

Nemački, britanski i američki ratni brodovi u luci Apija, 1899.

Politički gledano, na Samoanskim ostrvima nalaze se Samoa i većinski deo Američke Samoe.

  •  Samoa, nezavisna država. Obuhvata zapadni deo arhipelaga, a stekla je nezavisnost 1962. Površina Samoe iznosi 2831 km2. Samou naseljava 196.000 stanovnika (2016). Nekada je bila poznata kao Nemačka Samoa (1900—1914) i Zapadna Samoa (do 1997).
  •  Američka Samoa, teritorija Sjedinjenih Američkih Država, koja obuhvata istočni deo arhipelaga. Površina Američke Samoe iznosi 199 km2. Američku Samou naseljava 56.000 stanovnika (2018).

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima je tropska. Kišna sezona je od novembra do aprila. Arhipelag često pogađaju tropski cikloni, između decembra i marta, zbog položaja arhipelaga u južnom delu Tihog okeana.[6]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Cultures of Polynesia - Polynesian Cultural Center”. polynesia.com. Arhivirano iz originala 08. 12. 2017. g. Pristupljeno 2. 4. 2018. 
  2. ^ Fana'afi Le Tagaloa, Aiono (1986). „Western Samoa: the sacred covenant”. Land Rights of Pacific Women. Institute of Pacific Studies of the University of the South Pacific. str. 103. ISBN 982-02-0012-1. Pristupljeno 17. 4. 2010. 
  3. ^ Stanley, David (2004). Moon Handbooks: South Pacific. ISBN 1-56691-411-6. Pristupljeno 20. 6. 2010. 
  4. ^ „New Information for the Ferry Berth Site, Mulifanua, Western Samoa by Roger C. Green & Helen M. Leach”. 98 (3). Journal of the Polynesian Society: 1989. Arhivirano iz originala 10. 05. 2011. g. Pristupljeno 22. 4. 2010. 
  5. ^ Masterman, Sylvia (1934). The Origins of International Rivalry in Samoa: 1845–1884. George Allen and Unwin Ltd, London. str. 14. 
  6. ^ „Samoa: Climate”. Pristupljeno 26. 11. 2007. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]