Sarajevski proces (1983)
Sarajevski proces je naziv za suđenje grupi muslimanskih intelektualaca u Sarajevu 1983. godine, na čelu sa Alijom Izetbegovićem, zbog „muslimanskog nacionalizma” i „neprijateljske propagande”.
Hapšenje[uredi | uredi izvor]
Služba državne bezbednosti SR Bosne i Hercegovine je 23. marta 1983. godine u operaciji "Trebević", uhapsila Aliju Izetbegovića, Omera Behmena, Ismeta Kasumagića, Edhema Bičakčića, Husa Živalja, Mustafu Spahića, Džemaludina Latića, Derviša Đurđevića, Melika Salihbegovića i Đula Bičakčića.
Na prvom saslušanju, Izetbegović je izrazio pohvale na račun SDB-a koji čuva Jugoslaviju. Demantovao je da ima političkih ambicija. Istu izjavu su dali i ostali.[1]
Sudski postupak[uredi | uredi izvor]
U temelju optužnice, nalazila se "Islamska deklaracija", koju je Izetbegović napisao 1970. godine. Optuženi su u istrazi davali različite iskaze nego pred sudom, zbog pritisaka i torture SDB-a. Mustafa Spahić je izjavu o iznuđivanju iskaza dao i pred Vrhovnim sudom. Ipak, na suđenju su uvažene samo prvobitne izjave.
Tužilaštvo je izvelo 59 svedoka, dok je odbrana izvela svega tri. Traženo je i da suđenje bude javno, umesto dopuštanju odabranih novinara da prisustvuju suđenju.
Peticija[uredi | uredi izvor]
Vojislav Šešelj i Dobrica Ćosić su pokrenuli peticiju za oslobođenje Izetbegovića i ostalih, koju je potpisalo mnogo članova Srpske akademije nauka i umetnosti.[2]
Presuda[uredi | uredi izvor]
- Alija Izetbegović, 14 godina
- Omer Behmen, 15 godina
- Hasan Čengić, 10 godina
- Ismet Kasumagić, 10 godina
- Edhem Bičakčić, 7 godina
- Husein Živalj, 6 godina
- Mustafa Spahić, 5 godina
- Džemaludin Latić, 6 godina i 6 meseci
- Salih Behmen, 5 godina
- Derviš Đurđević
- Melika Salihbegović
- Đula Bičakčić
Epilog[uredi | uredi izvor]
Izetbegović je amnestiran 1988. godine i pušten iz zatvora u Zenici, kao i ostali osuđeni.
Kasnije je podrška Šešelja i Ćosića tumačena kao velikosrpski pokušaj da se Bosna i Hercegovina podeli, čime bi se otvorio put da se Srbiji pripoje srpski delovi BiH.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Delalić, Medina; Šačić, Suzana (6. 11. 2009). „Muslimanski intelektualci u stranci (1)”. samizdat. Arhivirano iz originala 09. 01. 2020. g. Pristupljeno 20. 09. 2020.
- ^ „Vojislav Šešelj: Ja sam pokrenuo prvu peticiju za oslobađanje Alije Izetbegovića iz zatvora 1983. godine”. 30. oktobar 2018.