Pređi na sadržaj

Сањају ли андроиди електричне овце?

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sanjaju li androidi električne ovce?
Srpsko izdanje iz 2016. godine
Nastanak
Orig. naslovDo Androids Dream of Electric Sheep?
AutorFilip K. Dik
Dizajner koricaJelena Lugonja
Zemlja SAD
Jezikengleski
Sadržaj
Žanr / vrsta delanaučna fantastika
Mesto i vreme
radnje
San Francisko
Izdavanje
Datum1968.
Prevod
PrevodilacMirjana Rajović

Sanjaju li androidi električne ovce? (engl. Do Androids Dream of Electric Sheep?) je naučno-fantastični roman američkog pisca Filipa K. Dika koji je prvi put objavljen 1968.

Radnja[uredi | uredi izvor]

UPOZORENjE:Slede detalji zapleta ili kompletan opis knjige!

Glavni zaplet prati Rika Dekarda, lovca na androide, dok sekundarni zaplet prati Džona Isidora, čoveka ispod-prosečne inteligencije koji pomaže nekim androidima-beguncima.

Roman je smešten u post-apokaliptičnoj bliskoj budućnosti, gde su Zemlja i živi svet u velikoj meri oštećena usled nuklearnog ratovanja tokom poslednjeg svetskog rata. Većina vrsta životinja i biljaka su ugrožene ili izumrle zbog ekstremnog trovanja radijacijom. Posedovanje žive životinje je statusni simbol, ali ono što je naglašeno je empatija koju ljudi osećaju prema životinjama. Sem empatije provlači se i opsesija živim primercima praktično poslednjih jedinki neke životinjske vrste.[1]

Dekard se u romanu suočava sa šest izbeglih androida tipa Neksus-6, najnovijeg i najnaprednijeg modela humanoidnih robota. Zbog ovog zadatka, roman istražuje pitanje šta znači biti čovek. Za razliku od ljudi, androidi ne mogu da osećaju empatiju. U suštini, Dekard istražuje postojanje definišućih osobina koje razdvajaju ljude od androida. Filip Dik je ovaj roman napisao u kratkom vremenskom periodu. Posao glavnog junaka romana je da lovi i eliminiše odmetnute humanoidne androide. U romanu se često preispituje ispravnost ovog lova i šta u suštini znači biti ljudsko biće. Zar ne mogu i androidi da nađu neku bolju svrhu postojanja.[2] Sa druge strane se pojavljuje Džon Isidor, čovek oštećene inteligencije koga ni ljudi ni androidi ne cene. Zovu ga pilećim mozgom jer mnoge stvari i činjenice ne shvata ili mu je potrebno dosta vremena da razume o čemu se radi. On brani androide i želi da mu oni prave društvo u tom usamljeničkom životu koji vodi. Stanuje u pustoj, oštećenoj zgradi sa praznim stanovima i napuštenim sobama. Kad je čuo da se neko uselio ispod njegovog stana, njegovoj sreći nije bilo kraja. Uzbuđen je odmah otrčao da se upozna sa novim stanarom i uopšte mu nije smetalo što to nije bilo ljudsko biće nego android.[1] Biljni i životinjski svet je gotovo izumro; pitanje je prestiža posedovanje i čuvanje životinja (na krovovima polupraznih stambenih zgrada) a oni koji nemaju dovoljno para za žive kupuju veštačke električne životinje i prema njima pokazuju svoju naklonost (Dekard ima električnu ovcu).[3]

Likovi[uredi | uredi izvor]

  • Rik Dekard, lovac na odbegle androide
  • Iran Dekard, supruga Rika Dekarda
  • Fil Reš, još jedan lovac na ucenjene androide
  • Hari Brajant, inspektor policije
  • Džon Isidor, u knjizi okarakterisn kao osoba pilećeg mozga, koji pomaže odbeglim androidima
  • Rejčel Rozen, android koji se nudi Riku Dekardu da mu pomogne oko hvatanja odbeglih androida
  • Roj Bejti, odbegli android
  • Irmgard, odbegli android sa Marsa
  • Garland, android koji se pretvarao da je policajac
  • Polokov, odbegli android sa Marsa
  • Luba, android divnog glasa koja je pevala u operi

Adaptacija[uredi | uredi izvor]

Zaplet knjige je služio kao primarna osnova za film Istrebljivač iz 1982.[4]

Nominacije za nagrade[uredi | uredi izvor]

Godine 1968. je roman nominovan za nagradu Nebula.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Dik, Filip (2016). Sanjaju li andridi elektronske ovce?. Beograd: Kontrast. str. zadnja korična stranica. 
  2. ^ „Sanjaju li androidi električne ovce?”. Kontrast izdavaštvo. Pristupljeno 30. 6. 2020. 
  3. ^ „Knjige koje (ni)je prekrila prašina: Sanjaju li androidi električne ovce?”. Dnevnik. Pristupljeno 30. 6. 2020. 
  4. ^ „'Blade Runner' Sequel Gets Release Date”. Hollywood Reporter. Pristupljeno 30. 6. 2020. 
  5. ^ „Nominacija za nagradu Nebula 1968. godine”. Worlds without end. Pristupljeno 30. 6. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]