Svest (budizam)

Svest (sanskrit: vijñāna, pali: viññāṇa) je jedan od temeljnih pojmova u budizmu. Predstavlja čin registrovanja čulnih podražaja u trenutku dok se odigravaju.

Glavni spor u ranoj budističkoj filozofiji ticao se prirode realnosti, za koju je škola praznine tvrdila da je »praznina«, a škola svesti da je nepodeljena svest.

Budino učenje

Svest kao reakcija na čula

Glavni članak: Šest čula (budizam)

A šta je to svest? Postoji ovih šest vrsta svesti: svest o viđenom, svest o čutom, svest o omirisanom, svest o okušanom, svest o dodirnutom, svest o mišljenom. To se naziva svest. Nastankom ime-lika, nastaje i svest. Nestankom ime-lika, nestaje i svest.

— Sidarta Gautama

Svest nastaje na osnovu svakog od šest čula (oko, uho, nos, jezik, telo i um), a za svoj predmet ima odgovarajuću pojavu (sliku, zvuk, miris, ukus, opipljivo ili misao). Slično osećajima i opažajima, svest je šestostruka, u odnosu na šest čula. Na primer, svest o viđenom (cakkhu-viññana) ima oko kao osnovu i sliku kao predmet. Mentalna svest (mano-viññana) ima um kao osnovu i misaonu pojavu (dhamma) kao svoj predmet.

Žeđ za bilo kojom od ovih šest vrsta svesti predstavlja smetnju umu:

Žeđ i strast za svešću o viđenom, dodirnutom, mirisanom, kušanom, čutom, mišljenom, jesu smetnje umu. Kada je monah napustio smetnje u ovih šest slučajeva, um postaje upotrebljiv za one stvari koje treba saznati neposrednim znanjem.

— Sidarta Gautama

Postoji i svest koja leži van uobičajenih činilaca svesnog bića, nazvana svest bez svojstava (viññanam anidassanam).

Svest kao uzročnik sveta i patnje

Glavni članak: Uslovni nastanak

Svest je jedna od karika u uslovnom nastajanju patnje. Preduslov za nastanak svesti su obrasci. Sa svešću kao uslovom, nastaje ime-oblik. Ukidanjem svesti, više ni voda, zemlja, vazduh i vatra nemaju svoj oslonac:

Tamo gdje svijest nije usmjerena ni omeđena, nego je potpuno odsutna, tamo ni voda, ni zemlja, ni vatra, ni vazduh nemaju podloge, tamo dugo i kratko, sitno i krupno, lijepo i ružno — tamo ime-i-lik bivaju dokinuti bez ostatka. S prestankom svijesti i to se sve dokida.

— Buda

Ukidanje svesti je preduslov koji vodi nirvani:

Svako ko, pošto je neposredno spoznao svest, njen nastanak, njen prestanak i put do njenog prestanka, vežba kako bi iskorenio opčinjenost svešću, kako bi ona izbledela i iščezla, vežba na pravi način.

— Buda

Poistovećenje sa svešću

Glavni članak: Nesopstvo

Bilo bi poželjno za neobrazovanog čoveka da pre smatra svojim sopstvom svoje telo sastavljeno od četiri elementa nego svoj duh. Jer, očigledno je da njegovo telo može da traje jednu, dve, tri, četiri, pet ili deset ili čak sto i više godina; dok ono što nazivamo misao, svest ili duh, stalno se pojavljuje i noću i danju kao jedna stvar, a nestaje kao nešto drugo.

— Buda

Vidi još

• Um (budizam)
• Uslovni nastanak
• Budistička terminologija