Svetski dan izbeglica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Svetski dan izbeglica
TipInternacionalni, kulturni
Datum20. jun
UčestalostSvake godine

Svetski dan izbeglica je međunarodni dan koji svake godine 20. juna organizuju Ujedinjene nacije. Dizajniran je da proslavi i oda počast izbeglicama iz celog sveta. Taj dan je prvi put ustanovljen 20. juna 2001.[1] u znak priznanja 50. godišnjice Konvencije o statusu izbeglica iz 1951. godine.

Događaj ima za cilj da prepozna snagu izbeglica koje su pobegle od sukoba i progona svoje zemlje u nadi da će pronaći utočište i živeti boljim životom.[2] Svetski dan izbeglica gradi koncept razumevanja za njihovu nevolju što pokazuje nečiju otpornost i hrabrost u ponovnoj izgradnji svoje budućnosti.[3]

Dan je prilika da svi iskuse, razumeju i proslave bogatu raznolikost izbegličkih zajednica. Događaji kao što su pozorište, ples, filmovi i muzika imaju za cilj da omoguće organizacijama izbegličke zajednice, dobrovoljnim i statutarnim organizacijama, lokalnim savetima i školama da budu domaćini događaja tokom nedelje kako bi se ispoštovala stvar.[4]

Svetski dan izbeglica se takođe obeležava kroz Svetsku nedelju izbeglica i osmišljen je da pruži važnu šansu tražiocima azila i izbeglicama da ih zajednica u kojoj žive vidi, sasluša i ceni.[3]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Izbeglica je pojedinac koji napušta svoju zemlju zbog posledica rata, progona, sukoba i nasilja sa kojima se suočio u svojoj matičnoj zemlji.[5] U toku procesa prelaska međunarodnih granica, neke izbeglice često ostavljaju sve za sobom noseći samo minimalnu odeću i imovinu; sa planom da pronađe sigurnost i utočište u drugoj zemlji.[5]

Konvencija o izbeglicama iz 1951. priznaje izbeglicu kao pojedinca koji nije u mogućnosti da se vrati u svoju zemlju porekla zbog osnovanog straha da će biti pogođen svojom rasom, verom, učešćem u društvenoj grupi ili različitim političkim mišljenjima.[6]

Izbeglice igraju ulogu u svetu jer kada su u poziciji da imaju pristup legalnim mogućnostima zapošljavanja u zemlji domaćinu, one mogu da iskoriste svoje znanje da pomognu u popunjavanju praznine na tržištu rada u zemlji. Ova inkluzija u društvu stvara raznovrsniju kulturu i multikulturalizaciju koja zajednici pruža priliku da uči jedni od drugih.[7]

Grafikon koji pokazuje rast ukupnog broja osoba o kojima se vodi računa od strane UNCHR-a

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 4. decembra 2000. godine u Rezoluciji 55/76 priznala da će se od 2001. pa nadalje [8] 20. juna slaviti Svetski dan izbeglica. Rezolucijom je utvrđeno da je 2001. godine obeležena 50. godišnjica Konvencije o statusu izbeglica iz 1951. godine. Konvencija je obeležila sećanje na izbeglice radi odavanja počasti, podizanja svesti i traženja podrške onima koji su pogođeni širom sveta.[9]

Dan afričkih izbeglica se zvanično obeležavao u nekoliko zemalja pre 2000. godine. UN su primetile da je Organizacija afričkog jedinstva (OAU) pristala da se Međunarodni dan izbeglica poklopi sa Danom izbeglica u Africi 20. juna.

Ujedinjene nacije su 1967. godine proširile broj ljudi koji bi podneli zahtev za status izbeglice zbog akata Konvencije iz 1951. koji su definisali izbeglicu kao pojedinca ili osobu koja je bila primorana da napusti svoje domove zbog Drugog svetskog rata. Ovo je postalo poznato kao Protokol iz 1967. godine. Tadašnji protokol je uklonio vremenska ograničenja i geografske definicije o tome šta znači biti izbeglica.[10]

Svetski dan izbeglica ima za cilj da omogući svima da zajedno proslave snagu, hrabrost i istrajnost miliona ljudi.

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. priznaje pravo da osoba mora da traži azil od progona u drugim zemljama, protokol ujedinjenih nacija je istakao da će oni ravnodušno i jednako biti osnaženi principima da se neće suočiti sa diskriminacijom u pogledu svog pola., godine, invaliditet, seksualnost ili druge zabranjene osnove diskriminacije.[11]

Svake godine 20. juna Ujedinjene nacije, Visoki komesarijat OUN za izbeglice (UNHCR) i građanske grupe širom sveta organizuju događaje Svetskog dana izbeglica kako bi skrenuli pažnju javnosti na milione izbeglica i interno raseljenih lica širom sveta koji su bili primorani da pobegnu. njihove domove zbog rata, sukoba i progona.[1]

Godišnja komemoracija je obeležena raznim događajima u više od 100 zemalja, uključujući vladine zvaničnike, humanitarne radnike, poznate ličnosti, civile i same prisilno raseljene.[6]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „World Refugee Day 2020 – Every Action Counts”. World Refugee Day (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-05-17. 
  2. ^ Refugees, United Nations High Commissioner for. „What is a refugee?”. UNHCR (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-05-16. 
  3. ^ a b „Who is a refugee under law? – Refugee Council of Australia”. www.refugeecouncil.org.au (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-05-17. 
  4. ^ „Overview”. Refugee Week (na jeziku: engleski). 2021-02-03. Pristupljeno 2021-05-31. 
  5. ^ a b Maguire, Amy (2017-11-13). „What Is a Refugee?”. International Journal of Refugee Law (na jeziku: engleski). 29 (3): 516—519. ISSN 0953-8186. doi:10.1093/ijrl/eex027. 
  6. ^ a b Refugees, United Nations High Commissioner for. „Convention and Protocol Relating to the Status of Refugees”. UNHCR (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-05-17. 
  7. ^ Emser, Monique (2017). „Migrant, Refugee, Smuggler, Saviour by Peter Tinti and Tuesday Reitano”. Transformation: Critical Perspectives on Southern Africa. 95 (1): 140—144. ISSN 1726-1368. doi:10.1353/trn.2017.0025. 
  8. ^ „Celebrate World Refugee Day”. www.unrefugees.org.au (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 23. 06. 2022. g. Pristupljeno 2021-05-17. 
  9. ^ „World Refugee Day 2019 – History, Themes and Quotes”. The earthreminder. Pristupljeno 20. 6. 2019. 
  10. ^ Hollifield, Michael; Toolson, Eric C.; Verbillis-Kolp, Sasha; Farmer, Beth; Yamazaki, Junko; Woldehaimanot, Tsegaba; Holland, Annette (april 2016). „Effective Screening for Emotional Distress in Refugees: The Refugee Health Screener”. Journal of Nervous & Mental Disease (na jeziku: engleski). 204 (4): 247—253. ISSN 0022-3018. PMID 26825376. doi:10.1097/NMD.0000000000000469. 
  11. ^ Ferris, Elizabeth (2016-10-26). „International Responsibility, Protection and Displacement: Exploring the Connections between r2p, Refugees and Internally Displaced Persons”. Global Responsibility to Protect (na jeziku: engleski). 8 (4): 390—409. ISSN 1875-984X. doi:10.1163/1875984X-00804005. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]