Pređi na sadržaj

Svilengrad

Koordinate: 41° 46′ 00″ S; 26° 12′ 00″ I / 41.766667° S; 26.2° I / 41.766667; 26.2
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Svilengrad
bug. Свиленград
Svilengrad — Gradsko slavlje
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastHaskovska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 18.752 (2.007 )
Geografske karakteristike
Koordinate41° 46′ 00″ S; 26° 12′ 00″ I / 41.766667° S; 26.2° I / 41.766667; 26.2
Aps. visina60 m
Površina79.686 km2
Svilengrad na karti Bugarske
Svilengrad
Svilengrad
Svilengrad na karti Bugarske
Veb-sajt
www.svilengrad.bg

Svilengrad (bug. Свиленград) grad je u Republici Bugarskoj, u južnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Svilengrad u okviru Haskovske oblasti.

Svilengrad je poznat kao pogranično mesto na glavnom graničnom prelazu između Bugarske i Turske.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Svilengrad se nalazi u južnom delu Bugarske, blizu državne tromeđe sa Grčkom i Turskom — 14 istočno kilometara od grada. Od prestonice Sofije grad je udaljen 310 km istočno, a od oblasnog središta, Haskova grad je udaljen 50 km istočno.

Reljef: Oblast Svilengrada se nalazi u oblasti doline Marice. Grad se smestio na levoj obali reke, na oko 60 m nadmorske visine.

Klima: Klima u Svilengradu je izmenjeno kontinentalna klima sa uticajem obližnjeg Egejskog mora.

Vode: Kroz Svilengrad protiče reka Marica srednjim delom svog toka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Svilengrada je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Svilengrada je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1912. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine Svilengrad je imao oko 19.000 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Turci i Romi. Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje, a manjinska islam.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]