Pređi na sadržaj

Sekst Pompej

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sekst Pompej
Datum rođenja67. p. n. e.
Mesto rođenjaAntički Rim
Datum smrti35. p. n. e.
Mesto smrtiMilet
SupružnikScribonia
RoditeljiGnej Pompej Veliki
Mucia Tertia

Sekst Pompej (lat. Sextus Pompeius Magnus Pius; 67. p. n. e. - 35. p. n. e.) je bio rimski vojskovođa iz vremena kraja Republike, poznat kao sin Gneja Pompeja Velikog i poslednji optimatski vođa koji je pružao organizovani otpor Cezaru i njegovim naslednicima.

Kada je godine 49. p. n. e. neprijateljstvo njegovog oca i Cezara preraslo u građanski rat, mladi Sekst se na početku nije uključio u njega, već je ostao u Rimu pod zaštitom maćehe Kornelije Metele. Nakon što je Pompej 48. p. n. e. poražen kod Farsala, Sekst i Kornelija su mu se pridružili u kratkotrajnom egzilu na Lezbosu, ali ga nisu pratili u Egipat gde je nedugo potom ubijen. Sekst se posle toga priključio bratu Gneju i drugim pompejancima koji su organizovali otpor Cezaru u Africi. Sekst je posle organizovao pompejansko uporište na Balearima. Nakon poraza pompejanaca kod Tapsa, Gnej mu se pridružio na Balearima te su zajedno digli anticezarovsku pobunu u Hispaniji, ugušenu u bici kod Munde 17. marta 45. p. n. e. Nedugo nakon nje Gnej je uhvaćen i pogubljen, ali se Sekst uspeo skloniti na Siciliju gde se ispočetka izdržavao piraterijom.

Ubistvo Cezara 15. marta 44. p. n. e., međusobni sukobi cezarovaca i Oslobodilački građanski rat su Sekstu omogućili da bez ometanja sagradi vojsku i flotu na Siciliji s kojom će se posle suprotstaviti Drugom trijumviratu. Iako nije mogao ugroziti trijumvire, uz pomoć admirala Manasa je 40. p. n. e. preoteo Sardiniju od Oktavijanove vlasti. Suočen s problemima kao što je Fulvijin rat, ali i nastojanju da Marku Antoniju pomogne u sukobu s Partima, Oktavijan je u Mizenu sa Sekstom sklopio mir, priznavši mu vlast nad Sicilijom.

Taj je aranžman, međutim, bio kratak. Suočen s kvarenjem odnosa sa Antonijem, Oktavijan je nastojao rešiti sicilijanski problem. Godine 37. p. n. e. je pokrenut novi pohod na Siciliju, koji nije imao uspeha sve dok na čelo Oktavijanove flote nije stao Marko Agripa. On je u bici kod Nauloha 36. p. n. e. uništio Pompejevu flotu. Pompej se sklonio u Malu Aziju.

Godine 35. p. n. e. je uhvaćen u Miletu gde ga je Marko Ticije, Antonijev pomoćnik, pogubio bez suđenja, što je bilo protivzakonito, jer je Pompej bio rimski građanin. Taj čin Oktavijan je koristio u propagandne svrhe protiv Antonija u vreme rata Istoka i Zapada.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]