Pređi na sadržaj

Separatni mir

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Separatni mir je sporazumni prekid vojnih neprijateljastava jedne zemlje sa drugom, iako je ta zemlja prethodno ušla u vojni savez sa zemljama koje su i dalje u ratu sa drugom zemljom.

Na primjer, na početku Prvog svjetskog rata, Rusija je, kao i Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, bila članoca Trojne antatne, koja je ušla u rat sa Centralnim silama koje su činile Njemačka, Austrougarska, Osmansko carstvo i Bugarska. Nakon Ruske revolucije 1917, Rusija je prekršila svoje obaveze prema Trojnoj antatni potpisivanjem sepratnog mira sa Njemačkom i njenim saveznicima 1917. godine. Nakon ovog primirja 3. marta 1918. uslijedilo je formalno potpisivanje Brest-litovskog mira.

Tokom Drugog svjetskog rata, od 1941. kada je Sovjetski Savez stupio u savez sa Ujedinjenim Kraljevstvom i Sjedinjenim Američkim Državama, do kraja rata 1945, obje strane su sumnjičile drugu da traži separatni mir sa nacističkom Njemačkom, iako se to nije dogodilo.

Raniji važan primjer je Francusko-holandski rat 1672. u koji su Francuska i Engleska ušle zajedno protiv Nizozemske, ali se Engleska jednostrano povukla separatnim mirom, tj. Vestminsterskim ugovorom 1674. godine.

Pravne obaveze protiv zaključenja separatnog mira[uredi | uredi izvor]

Uobičajeno je da se u slučajevima rat koji vodi više saveznika zaključi sporazum ili izjava svih zaraćenih strana na istoj strani da neće zaključiti separatni mir sa protivničkim taborom. Primjer takvoh poduhvata bio je uključen u saveznički ugovor između Papske države, Burgundskog vojvodstva i Mletačke republike, zaključen u Rimu 19. oktorba 1463. godine. Strane su se obavezale da će pokrenuti krstaški pohod protiv Osmanskog carstva i da se uzdržavaju od sklapanja mira sa sultanom bez saglanosti sve tri strane.[1] Tako je bilo i tokom svjetskih ratova.

Deklaraciju u tom smislu izdale su 4. septembra 1914. Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Rusije, u kojoj je kratko navedeno:[2]

Britanska, francuska i ruska vlada se međusobno angažuju da ne zaključe mir odvojeno tokom sadašnjeg rata. Tri vlade se slažu da kada dođe do razgovora o uslovima mira, niko od saveznika neće zahtjevati uslove mira bez prethodnog dogovora svakog od drugih saveznika.

Japanska vlada je pristupila ovoj deklaraciji 19. oktobra 1915. godine.[3]

Iste četiri vlade, kojima se sada pridružila i italijanska, izdale su 30. novembra 1915. sličnu zajedničku deklaraciju vezanu za izbjegavanje separatnog mira.[4]

Obaveza uzdržavanja od separatnog mira bila je i tokom Drugog svjetskog rata u oba tabora. Trojni pakt između njemačke, italijanske i japanske vlade obavezao ih je da zajedno vode rat. U savezničkom taboru ta obaveza je bila sadržana u Deklaraciji Ujedinjenih nacija 1. januara 1942. godine.

Slična obaveza je nastala unutar Arapske lige u kontekstu Arapsko-izraelskog sukoba, tj. da se ne postigne nikakav poseban mirovno sporazum sa izraelskom vladom, kako bi se osiguralo da će kolektivni aranžman uzeti u obzir interese svih arapskih država plus Palestinaca. Egipatska vlada pod Anvarom Sadatom postupila je suprotno tom pravilu kada je odlučila da zaključi separatni mir 1979. godine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pastor, Ludwig Freiherr von (1894). The History of the Popes: From the Close of the Middle Ages : Drawn from the Secret Archives of the Vatican and Other Original Sources (na jeziku: engleski). III. K. Paul, Trench, Trübner & Company. str. 330. Pristupljeno 19. 6. 2022. 
  2. ^ „Chapter 7: Declaration of the Triple Entente”. The American Journal of International Law. 9 (2): 303—307. 1915. ISSN 0002-9300. doi:10.2307/2212043. Pristupljeno 19. 6. 2022. „The British, French, and Russian Governments mutually engage not to conclude peace separately during the present war. The three Governments agree that when terms of peace come to be discussed, no one of the Allies will demand terms of peace without the previous agreement of each of the other Allies  line feed character u |quote= na poziciji 118 (pomoć)
  3. ^ „Accesssion of Japan to the Declaration between United Kingdom, France and Russia” (na jeziku: engleski). 1915. Arhivirano iz originala 27. 9. 2012. g. Pristupljeno 19. 6. 2022. 
  4. ^ „Declaration between the United Kingdom, France, Italy, Japan and Russia engaging not to conclude peace separately during the present war” (na jeziku: engleski). 1915. Arhivirano iz originala 27. 9. 2012. g. Pristupljeno 19. 6. 2022.