Sidro

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Admiralitetno sidro
Ranovizantijska sidra
Sidreno vitlo Matroz, 1925. godina

Sidro, lenger, kotva ili anker je naprava kojom se brod privremeno vezuje za dno protiv vjetra , vodenih struja i riječne matice.[1] Sidro se težinom i oblikom ukopava u dno mora, jezera ili rijeke i drži brod, uslovno rečeno, na jednom mjestu.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Prvo sidro bilo je veliki, teški, probušeni kamen. On je lancem ili konopcem bio povezan sa brodom. Kasnije se biralo drvo sa mnogo krakova, nepravilnog, razuđenog oblika. Ono se, svakako, mnogo lakše ukopavalo u dno i tako izvjesnije izvršavalo sidrenje. U VIII vijeku p. n. e. Grci su pravili sidra od železa. Početkom n.e. se pojavljuju sidra sa dva kraka (lopate) i šipkom (motkom) .[1] Danas se upotrebljava: Admiralitetno sidro koja ima dvije lopate i pomičnu motku a koga je konstruisao Englez Porter; zglobno sidro bez motke s pomičnim lopatama; gljivno sidro za stalno usidrenje brodova svjetionika; vijuža za splavarske priveze i četvorokraka kotva za riječne brodove.[1]

Sidro simbol[uredi | uredi izvor]

Oznaka sidrišta
Oznaka sidrišta

Brodovi se sidre na određenom mjestu koje se zove sidrište. Ovo je mjeso na nautičkim kartama i samim sidrištima označeno simbolom sidra kao na slici ili obrnutim sidrom kada sidrenje brodova nije dozvoljeno. Kao simbol mora i mornarice, ukrašava mornarske uniforme, kape i dugmad svih mornara na svijetu. Često je i motiv za tetovažu, kao i u heraldici i veksilologiji.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Grupa autora, Enciklopedija leksikografskog zavoda, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 1962.g.