Sikinos
Geografija | |
---|---|
Površina | 42,7 km2 |
Dužina | 15 km |
Širina | 7,5 km |
Visina | 552 m |
Najviši vrh | Trulos |
Administracija | |
Najveći grad | Sikinos |
Demografija | |
Stanovništvo | 238 (2001) |
Gustina st. | 5,57 stan./km2 |
Sikinos (grčki grč. Σίκινος) je jedno od ostrva u grupaciji Kiklada u Grčkoj. Upravno ostrvo pripada okrugu Santorini u okviru Periferiji Južni Egej, gde sa okolnim ostrvcima i hridima čini zasebnu opštinu.
Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]
Sikinos je jedno od ostrva Kiklada srednje veličine. Prestonica Atina je na 180 km udaljenosti ka severu. Najbliža okolna ostrva su na oko 10 km razdaljine: Ios ka istoku i Folegandros na zapadu. Ostrvo je slabo razuđeno i ozrazito planinsko.
Sikinos spada u ostrva Kiklada koja su položena dalje od kopna, što povezano sa sušnom sredozemnom klimom prouzrokuje stalan nedostatak vode. Zbog toga je Sifnos sušan i kamenit, a biljni i životinjski svet su takođe osobeni za ovu klimu. Od gajenih kultura dominiraju vinova loza i maslina.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Za Sikonos, kao i za celokupne Kiklade, je neobično važno razdoblje kasne praistorije, tzv. Kikladska civilizacija, zavisna i bliska Kritskoj. Tokom stare Grčke Sikinos je poznat po vinu, po čemu je tada nazivan „Oine“ ("Vinski"). Posle toga Sikinosom je vladao stari Rim, a zatim i Vizantija. 1204. g. posle osvajanja Carigrada od strane Krstaša Kikladi potpadaju pod vlast Mlečana, pod kojima ostaju dugo, do 16. veka, kada novi gospodar postaje osmansko carstvo. Stanovništvo Sikinosa nije bilo uključeno značajnije u Grčki ustanak 20ih godina 19. veka, ali je ostrvo odmah pripalo novoosnovanoj Grčkoj. Međutim, razvoj nove države nije sprečio veliko iseljavanje mesnog stanovništva u 20. veku. Poslednjih decenija ovo je donekle umanjeno razvojem turizma.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Glavno stanovništvo na Sikinosu su Grci. Danas ima svega oko 250 stalno naseljenih stanovnika, ali ih je ranije bilo mnogo više. Oni žive u dva mala naselja na ostrvu.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Privreda Sikinosa se danas zasniva najviše na turizmu i pomorstvu, a sve manje na tradicinalnoj poljoprivredi (vinova loza, masline, manje južno voće).