Pređi na sadržaj

Sikinos

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sikinos (Σίκινος)
Geografija
Površina42,7 km2
Dužina15 km
Širina7,5 km
Visina552 m
Najviši vrhTrulos
Administracija
Najveći gradSikinos
Demografija
Stanovništvo238  (2001)
Gustina st.5,57 stan./km2

Sikinos (grčki grč. Σίκινος) je jedno od ostrva u grupaciji Kiklada u Grčkoj. Upravno ostrvo pripada okrugu Santorini u okviru Periferiji Južni Egej, gde sa okolnim ostrvcima i hridima čini zasebnu opštinu.

Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

Predeo na Sifnosu

Sikinos je jedno od ostrva Kiklada srednje veličine. Prestonica Atina je na 180 km udaljenosti ka severu. Najbliža okolna ostrva su na oko 10 km razdaljine: Ios ka istoku i Folegandros na zapadu. Ostrvo je slabo razuđeno i ozrazito planinsko.

Sikinos spada u ostrva Kiklada koja su položena dalje od kopna, što povezano sa sušnom sredozemnom klimom prouzrokuje stalan nedostatak vode. Zbog toga je Sifnos sušan i kamenit, a biljni i životinjski svet su takođe osobeni za ovu klimu. Od gajenih kultura dominiraju vinova loza i maslina.

Istorija[uredi | uredi izvor]

"Heroon“, drevna grobnica, pretvorena u crkvu.

Za Sikonos, kao i za celokupne Kiklade, je neobično važno razdoblje kasne praistorije, tzv. Kikladska civilizacija, zavisna i bliska Kritskoj. Tokom stare Grčke Sikinos je poznat po vinu, po čemu je tada nazivan „Oine“ ("Vinski"). Posle toga Sikinosom je vladao stari Rim, a zatim i Vizantija. 1204. g. posle osvajanja Carigrada od strane Krstaša Kikladi potpadaju pod vlast Mlečana, pod kojima ostaju dugo, do 16. veka, kada novi gospodar postaje osmansko carstvo. Stanovništvo Sikinosa nije bilo uključeno značajnije u Grčki ustanak 20ih godina 19. veka, ali je ostrvo odmah pripalo novoosnovanoj Grčkoj. Međutim, razvoj nove države nije sprečio veliko iseljavanje mesnog stanovništva u 20. veku. Poslednjih decenija ovo je donekle umanjeno razvojem turizma.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Glavno stanovništvo na Sikinosu su Grci. Danas ima svega oko 250 stalno naseljenih stanovnika, ali ih je ranije bilo mnogo više. Oni žive u dva mala naselja na ostrvu.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Privreda Sikinosa se danas zasniva najviše na turizmu i pomorstvu, a sve manje na tradicinalnoj poljoprivredi (vinova loza, masline, manje južno voće).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]