Pređi na sadržaj

Simone Pjaniđani

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Simone Pjaniđani
Pjaniđani kao trener Olimpije iz Milana (2017)
Lični podaci
Puno ime Simone Pjaniđani
Datum rođenja (1969-05-31)31. maj 1969.(55 god.)
Mesto rođenja Sijena, Italija
Državljanstvo Italija
Informacije o karijeri
Pro karijera 1995—danas
Pozicija trener
Trenerska karijera
Godine Klubovi
1995—2006.

2006—2012.
2009—2015.
2012—2013.
2016—2017.
2017—2019.
2020—2023.
2023—2024.
Montepaski Sijena (pom.)
Montepaski Sijena
Italija
Fenerbahče
Hapoel Jerusalim
Olimpija Milano
Bejdžing daksi
Cedevita Olimpija

Simone Pjaniđani (ital. Simone Pianigiani, Sijena, 31. maj 1969) italijanski je košarkaški trener. Trenutno je bez angažmana.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Pjaniđani je debi kao samostalni trener imao 2006. godine. kada je preuzeo ekipu Montepaski Sijene. U narednih šest sezona sa ovim klubom je osvojio petnaest nacionalnih trofeja — šest uzastopnih titula prvaka Italije, četiri kupa i pet superkupova. Takođe je uspeo da dva puta odvede klub na fajnal for Evrolige. U leto 2012. je preuzeo turski Fenerbahče. Na klupi ovog kluba se zadržao do februara 2013, kada je dao ostavku zbog privatnih razloga.[1] Sa Fenerom je osvojio Kup Turske. U junu 2016. preuzeo je Hapoel iz Jerusalima.[2] Sa izraelskim klubom je proveo jednu sezonu, u kojoj je osvojio dva nacionalna trofeja — prvenstvo i liga kup. U junu 2017. preuzeo je Olimpiju iz Milana.[3] Vodio je naredne dve sezone klub iz Milana i osvojio jedno prvenstvo i dva Superkupa Italije.

Bio je trener košarkaške reprezentacije Italije od 2009. do 2015. godine. Vodio je Italiju na tri Evropska prvenstva2011, 2013. i 2015. godine.

Trenerski uspesi[uredi | uredi izvor]

Klupski[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Pjaniđani napustio Fenerbahče”. mvp.rs. Pristupljeno 24. 2. 2013. 
  2. ^ „Pjaniđani u Hapoel za 650.000 evra godišnje”. sportklub.rs. Arhivirano iz originala 29. 03. 2019. g. Pristupljeno 27. 6. 2016. 
  3. ^ „Pjaniđani novi trener Armanija”. b92.net. Pristupljeno 30. 6. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]