Pređi na sadržaj

Skrovna

Koordinate: 42° 53′ 32″ S; 21° 01′ 17″ I / 42.8922° S; 21.0214° I / 42.8922; 21.0214
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Skrovna
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugKosovskomitrovački
OpštinaVučitrn
Stanovništvo
 — 2011.114
Geografske karakteristike
Koordinate42° 53′ 32″ S; 21° 01′ 17″ I / 42.8922° S; 21.0214° I / 42.8922; 21.0214
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina776 m
Skrovna na karti Srbije
Skrovna
Skrovna
Skrovna na karti Srbije

Skrovna (alb. Skromë) je naselje u opštini Vučitrn na Kosovu i Metohiji. Prema popisu stanovništva na Kosovu 2011. godine, selo je imalo 114 stanovnika[1].

Geografija[uredi | uredi izvor]

Selo je na padini Kopaonika, između Gumniške i Slakovačke reke, na južnoj strani brda Gloga, na nadmorskoj visini 860-900 m. Zbijenog je tipa, i jedino mu se tri kuće nalaze izdvojene prema jugoistoku. Deli se na tri mahale čiji su nazivi prema rodovima koji u njima žive. Skrovna je planinsko brdovito selo, razbijenog tipa sa listopadnom šumom, livadama i pašnjacima, te je pogodno za stočarstvo. Oranica malo ima, na kojima uspevaju sve žitarice, krompir i voće. Smešteno je na padini ogranaka Kopaonika, udaljeno oko 15 km severoistočno od Vučitrna.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Selo se pominje u turskom popisu oblasti Brankovića iz 1455. i 1487. kao malo selo Skrovna, sa 6 srpskih kuća. U Devičkom pomeniku upisani su Srbi darodavci manastira 1777. iz Skrovne. U selu je, na mestu koje se zove Crkveni laz (alb. Lazi Kishes) bila stara crkva ranijeg srpskog stanovništva, koje se 1878 iselilo u Toplicu. U selu su živeli Srbi i stariji Arbanasi se sećaju imena nekih od kućnih domaćina (Milivoje, Milenko, Radenko, Radisav, Mirko), koji su se iselili u Toplicu po njenom oslobođenju. Samo Arbanasi kažu da su preci tih Srba došli u selo po njihovom nastanjenju u Skrovni i da su ti Srbi bili čifčije u njih. Kažu da su im preci zatekli selo kao čiflik nekog bega iz Vučitrna, na kome su živeli preci sadašnjih Arbanasa sela Gumništa. Pošto je njihov predak, Hadži Ismail, kupio taj čiflik, ti su se Arbanasi preselili u Gumnište.[2]

Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi izvor]

Rodovi[2]

  • Ajrović (11 k.), – Isenović (11 k.) i – Isufović (6 k.), svi od fisa Beriša. Predak Hadži Ismail im se odelio od svojih rođaka u Skočni i preselio u Skrovnu početkom 19. veka. Dalja starina im je u Skadarskoj Malesiji. Pojasevi u 1935. od preseljenja u Skrovnu: Hadži Ismail, Adem, Azem (100 godina).

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija[3][1]
Godina Stanovnika
1948. 312
1953. 377
1961. 448
1971. 467
1981. 337
1991. 311
2011. 114


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Popis stanovništva 1948-2011”. 2014. Pristupljeno 02. 11. 2014. 
  2. ^ a b Urošević, Atanasije (1965). Kosovo. Beograd: Naučno delo.  COBISS.SR 155363340
  3. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]