Pređi na sadržaj

Slikovno pismo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Slikovno ili piktografsko pismo (lat. pictus) je jedno od najstarijih oblika pisama.[1]

Značenje pisma[uredi | uredi izvor]

Piktografsko pismo je pismo u obliku slike, koje je nastalo u davnoj prošlosti od naših predaka pećinskih ljudi koji su živeli u paleolitskom ili starijem kamenom dobu. Ono je stvoreno iz potrebe pećinskih ljudi da prenesu znanje na sledeće generacije. Ono se sastoji se od niza jednostavnih sličica pri čemu pojedini znak ili sličica doziva u svest osobe određene događaje i stvari koje od asocijativno veže uz taj znak. Grupisanjem znakova ili sličica moguće je prikazati neki događaj ili fiksirati neku misao.[2] [3]

Afričko slikovno pismo[uredi | uredi izvor]

U Africi piktografsko pismo se koristio kao neka vrsta umetničkog i religiozvnog ili čak istorijskog prikaza čoveka koji je živeo u predistorijskom dobu. Piktograme ili simbole poznavali su samo magi (sveštenici). Najčešći motivi na ovim slikama su bili životinje, ljudi u lovu ili magijski rituali, ali takođe i ratovi koji su vodili. Na osnovu tih bušmanskih crteža u etnološkom i istorijskom smislu slični su mnogobrojni crteži po stenama planinskih predela čitave Južne Amerike, naročito Argenitine i Brazila za koje naučnici pretpostavljaju da bi mogli biti crteži predistorijskih kultura naroda tih teritorija, dok drugi naučnici pretpostavljaju da ti crteži potiču iz mnogo kasnijih vremena, i to od izumrlih naroda koji su nam do danas ostali nepoznati.

Slikovno pismo Indijanaca[uredi | uredi izvor]

Katakteristika indijanskih slikovnih pisama jeste u tome da su izrazito slikarski elementi čas realistički, a čas stilizirani i da se mešaju sa konvencionalnim znacima, koji predstavljaju odeređene pojmove, što otežava njihovo dešifrovanje. Većina njihovih piktograma bilo je primitivnog karaktera, dok u slučaju sa pismima plemena Maja i Asteka piktogrami su bili veoma razvijeni.[2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Istorija pisma” (PDF). Fakultet primenjenih umetnosti. Arhivirano iz originala (PDF) 22. 09. 2020. g. Pristupljeno 1. 4. 2019. 
  2. ^ a b Furunović, Dragutin. Istorija i estetika knjige 1. Novi Beograd, autor, 1999. str. 157—167. 
  3. ^ „Pisma kroz civilizacije”. puls. Pristupljeno 1. 4. 2019. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Furunović, Dragutin. Istorija i estetika knjige 1. Novi Beograd, autor, 1999. str. 157—167. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]