Pređi na sadržaj

Slobodnjaci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Fremeni, takođe poznati i kao Slobodnjaci, su izmišljeni narod iz romana Dina, Frenka Herberta. Njihova tradicija se proteže hiljadama godina unazad, od trenutka kada su, pre više milenijuma, kročili na Arakis. Herbert između Fremena i beduina našeg vremena pravi očiglednu vezu - oba su pustinjska naroda koje su surovi uslovi naučili izuzetnoj sposobnosti za preživljavanje, i voda je oboma podjednako važna. Na Dini voda je dragocena, vrednija od bilo koje valute, uključujući carski Solaris. Vekovima, Fremeni su razvijali tehniku ekstraktovanja vode iz bilo čega što je sadrži. Tako, po smrti nekog člana plemena, posebnom tehnikom se njegovo telo suši i iz njega dobija adekvatna količina vode. Ona će pripasti plemenu, ili onome ko je u pravičnoj borbi prsa u prsa ubio člana tog plemena. Plač se kod Fremena naziva „davanjem vode mrtvima“, i smatra se velikom čašću. Fremeni žive u plemenskim zajednicama, na čelu kojih je po jedan naib. Plemena prave svoja skloništa i gradove u ergovima na Arakisu, i ta skloništa nazivaju sičevima. Fremeni su poznati po tome što proizvode posebna odela koja skoro u potpunosti sprečavaju odavanje vlage u pustinjskim uslovima. Naime, sva voda koju čovek odaje se kroz pore u odelu sakuplja, prljavština se odstranjuje i u sabirnicama na prednjem delu odore se dobija destilovana, čista pitka voda. Međutim, ono po čemu se Fremeni mogu poznati među hiljadama ljudi su - njihove oči. Azurno plave boje, ovakve oči su posledica plavog pigmenta koji je prisutan u Začinu. Fremeni konzumiraju Začin kroz jelo, piće, a čak se i neki materijali prave od začinskih vlakana. Još jedna karakteristika ovog naroda su kris-noževi - hladna oružja čije se sečivo pravi od zuba velikog Crva. Svaki dvoboj za čast se otpočinje rečenicom: „Nek se tvoj nož polomi i skrši!“ Ukoliko nož bude odvojen od Fremena kojem je dodeljen, postaje krt, osipa se i vremenom polomi.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]