Pređi na sadržaj

Snežka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Snežka
Sneška sa zapada
Geografske karakteristike
Najviša tačka1603
Geografija
Države Češka Poljska
Oblastu Češkoj, na granici sa Poljskom

Snežka ili Šnješka (na češkom odnosno poljskom) je planina na granici između Češke i Poljske, najistaknutija tačka masiva Krkonoša. Sa 1.603 m njen vrh je najviša tačka u Češkoj, Donjošleskom vojvodstvu, Krkonoši i celokupnim Sudetima.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Snežka 1900. godine

Snežka je bila jedna od prvih evropskih planina koju su posetili mnogi turisti. To je uglavnom posledica relativno malih tehničkih poteškoća pri usponu i činjenice da su od šesnaestog veka mnogi posetioci obližnje Jelenje Gore i zbog blizine uočljive Snežke, vizuelno dominantne nad svim Krkonošama, posećivali ovu važnu atrakciju.

Prvi istorijski prikaz uspona na vrh je iz 1456. godine, od strane nepoznatog mletačkog trgovca koji je tražio drago kamenje. Ubrzo su se pojavila prva naselja na planini, pre svega rudarske zajednice, koje su iskopavale svoja ležišta bakra, gvožđa i arsena. Rudarske jame, ukupne dužine 1,5 km, ostale su do danas.

Prvo zabeleženo nemačko ime bilo je Rajzeberg ("džinovska planina", od Riesengebirge), koje je Georgijus Agrikola (Georgius Agricola) pomenuo 1546. godine. Petnaest godina kasnije ime Rajzenberg pojavljuje se na mapi Šleske Martina Helviga (Martin Helwig). Nemačko ime kasnije se promenilo u Rajzenkope (Riesenkoppe) ("džinovski vrh") i konačno u Šnekope (Schneekoppe) ("snežni vrh", "snežna glava").

Na češkom jeziku planina se u početku zvala Pahrbek Snježni (Pahrbek Sněžný ) ("brdo snega"); kasnije Snežka, ponekad Snežovka, što znači "snežna" ili "snegom pokrivena", što je usvojeno 1823. godine. Starije poljsko ime planine bilo je Gura Oubžimja (Góra Olbrzymia), što znači "džinovska planina".[1]

Prva građevina na vrhu planine bila je Kapela Svetog Lovre (Laurentiuskapelle), sagrađena oko 1665 -1681. od strane porodice plemića Štafgoč (Schaffgotsch), a služila je i kao krčma u kratkom periodu. Teritorija koja uključuje rudnike bila je vlasništvo porodice Štafgoč do 1945. Takozvana Pruska koliba (Preußische Baude) sagrađena je na šleskoj (sada poljskoj) strani 1850. godine, a potom je 1868. izgrađena Češka koliba (Česká bouda) na Bohemijskoj (sada češkoj) strani, obe izgrađene u svrhu obezbeđivanja prenoćišta. Pruska koliba je dva puta obnovljena nakon požara (1857. i 1862), a "poljska koliba" (posle 1945) konačno je srušena 1967. godine. Bohemijska koliba je nestala nakon 1990. godine, a srušena je 2004. godine.

Na planini je izgrađena drvena meteorološka stanica oko 1900. godine, jedina meteorološka stanica u srednjoj Evropi koja je ostala netaknuta posle Drugog svetskog rata. Srušena je 1980-ih.

Pogled sa vrha Snežke

Danas[uredi | uredi izvor]

Poljska meteorološka opservatorija, 2006.

Jedna strana planine je u Češkoj; druga pripada Poljskoj. Područje je leti vrlo popularno za turiste iz Češke, Poljske i Nemačke koji uživaju u planinarenju u alpskom okruženju jedinstvenom za ovo područje.

Na poljskoj strani je 1974. godine izgrađena opservatorija u obliku diska sa meteorološkom stanicom, restoranom i kapelom Svetog Lovre. Na češkoj strani su pošta i stanica uspinjače, koja povezuje vrh sa gradom Pec pod Snješkom u podnožju planine.

Iako je planina najviši prirodni vrh u Češkoj, stvarna najviša tačka je vrh televizijskog predajnika na Pradjedu, dostižući 1.652 metra (1.491 + 162 m). Ako se uzme u obzir poljska opservatorija, vrh Snežke je na 1.620 metara.

2004. godine nova pošta i posmatračka platforma zamenili su staru poštu i ostatke Bohemijske kolibe, koja je bila zatvorena od 1980-ih.

U martu 2009. godine, poljska opservatorija pretrpela je ozbiljna oštećenja gornjeg diska zbog ekstremnih vremenskih uslova i strukturnih grešaka. Pod gornjeg diska se slomio, uprkos brzom odzivu Tehničkog univerziteta u Vroclavu koji je spasao preostali deo od daljeg oštećenja. Restoran i kancelarije ponovo su otvorene ubrzo nakon što je građevinski tim završio sa čišćenjem ostataka i osiguravanjem onoga što je ostalo od opservatorije. Posle detaljnog pregleda utvrđeno je da više ne bi trebalo da dođe do oštećenja i zgrada je vraćena u prethodno stanje.

Staru uspinjaču do vrha Snežke zamenio je novi sistem žičara. Od februara 2014. kabine za četiri osobe u dve sekcije prevozile su 250 posetilaca na sat iz češkog grada Pec pod Snješkom.[2]

Postoje brojne obeležene turističke rute od poljske strane do vrha, uglavnom iz grada Karpača. Iz Karpača se može voziti žičarom do Kope (1377 m n.v.) što znatno skraćuje put do vrha.

Snežka pripada kruni (nejviše tačke) Evrope, kruni poljskih planina i kruni Sudeta.

Klima[uredi | uredi izvor]

Zbog velike nadmorske visine klima je polarna, ne daleko od kontinentalne subpolarne klime.[3] Razlika treba da bude najmanje 6 °C niža na godišnjem proseku u poređenju sa meteorološkom stanicom u ravnici.[4][5]

Klima Sněžka (ridge), elevation: 1603 m, 1981-2010 normals, extremes 1980-present
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 9,8
(49,6)
10,1
(50,2)
14,0
(57,2)
16,3
(61,3)
29,2
(84,6)
26,0
(78,8)
24,6
(76,3)
30,0
(86)
24,5
(76,1)
19,9
(67,8)
17,1
(62,8)
12,0
(53,6)
30
(86)
Maksimum, °C (°F) −3,9
(25)
−4,5
(23,9)
−2,6
(27,3)
1,4
(34,5)
6,9
(44,4)
9,2
(48,6)
11,6
(52,9)
11,5
(52,7)
7,4
(45,3)
4,1
(39,4)
−0,4
(31,3)
−2,9
(26,8)
3,15
(37,67)
Prosek, °C (°F) −6,0
(21,2)
−6,6
(20,1)
−4,5
(23,9)
−0,6
(30,9)
4,6
(40,3)
7,1
(44,8)
9,4
(48,9)
9,4
(48,9)
5,5
(41,9)
2,0
(35,6)
−2,4
(27,7)
−5,0
(23)
1,08
(33,93)
Minimum, °C (°F) −8,0
(17,6)
−8,5
(16,7)
−6,4
(20,5)
−2,5
(27,5)
2,3
(36,1)
4,9
(40,8)
7,3
(45,1)
7,3
(45,1)
3,7
(38,7)
0,1
(32,2)
−4,2
(24,4)
−6,7
(19,9)
−0,89
(30,38)
Apsolutni minimum, °C (°F) −27,0
(−16,6)
−24,6
(−12,3)
−23,0
(−9,4)
−14,9
(5,2)
−9,0
(15,8)
−4,8
(23,4)
−1,5
(29,3)
−3,0
(26,6)
−5,8
(21,6)
−16,1
(3)
−16,8
(1,8)
−25,4
(−13,7)
−27
(−16,6)
Količina padavina, mm (in) 84,5
(3,327)
83,5
(3,287)
82,8
(3,26)
77,4
(3,047)
65,8
(2,591)
86,2
(3,394)
121,0
(4,764)
132,5
(5,217)
80,0
(3,15)
61,3
(2,413)
79,0
(3,11)
93,3
(3,673)
1.047,3
(41,233)
Dani sa padavinama (≥ 1.0 mm) 14,2 13,5 14,4 10,0 11,8 13,1 13,5 10,8 11,7 11,3 13,8 14,8 152,9
Sunčani sati — mesečni prosek 72,9 66,6 89,7 167,6 177,5 176,5 172,8 180,2 110,4 92,8 58,9 62,0 1.427,9
Izvor: Infoclimat.fr[6]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Geographische Namen in den Böhmischen Ländern Arhivirano 2008-05-14 na sajtu Wayback Machine – see entry Sněžka
  2. ^ New cable car on Sněžka, Giant Mountains, Czech Republic Retrieved 2014-09-14'
  3. ^ Peterson, Adam (20. 9. 2016), English: Köppen climate types of the Czech Republic, Pristupljeno 4. 2. 2019 
  4. ^ Janušková, Miriam (14. 9. 2016). „Kontinentalita klimatu ve vztahu k radiačním a cirkulačním faktorům” (na jeziku: slovački). 
  5. ^ Hlavinka, P.; Zalud, Z.; Wilhite, D. A.; Hayes, M. J.; Trnka, M.; Svoboda, M. D.; Dubrovsky, M. (1. 4. 2009). „Application of relative drought indices in assessing climate-change impacts on drought conditions in Czechia”. Theoretical and Applied Climatology (na jeziku: engleski). 96 (1–2): 155—171. ISSN 1434-4483. doi:10.1007/s00704-008-0020-x. 
  6. ^ „Normales et records climatologiques 1981-2010 à Sniezka - Infoclimat”. www.infoclimat.fr. Pristupljeno 8. 8. 2019. 
  7. ^ „Sněžka (12510) – WMO Weather Station”. NOAA. Pristupljeno 31. 12. 2018.  Archived 27 December 2018, at the Wayback Machine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]