Snob

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Snob je osoba koja ljude apriorno smatra inferiornim u odnosu na sebe iz širokog spektra razloga, kao što su pretpostavljeni intelekt, bogatstvo, obrazovanje, poreklo, ili slično. Za tu vrstu osoba u srpskom jeziku se upotrebljavaju izrazi pokondirena tikva ili skorojevići, u identičnom značenju kao i izraz snob.

Oksfordski rečnik engleskog nalazi pojavu reči snab u dokumentu iz 1781, sa značenjem - obućar škotskog porekla. Veza između reči snab, koja se takođe zapisivala i kao snob, i njenog poznatijeg značenja koje se pojavilo u Engleskoj pedesetak godina kasnije nije direktna.

Poznatija, mada danas diskreditovana priča o poreklu govori da je izraz snob korišćen u renomiranoj engleskoj srednjoj školi Iton, u devetnaestom veku, kada su sinovi iz novoobogaćenih građanskih porodica u većem broju počeli da se upisuju u ovu školu. Takvi studenti engleskih univerziteta, koji su bili poreklom iz građanskog društva nazivali su se ne-plemići. Uz ime dečaka iz građanskih porodica je zato dopisivano snob. Snob je dakle, reč koja je u srpski jezik došla iz engleskog jezika, sa skoro istom formom izgovora i značenja. Koren reči snob nalazi se u latinskom jeziku (sine nobilitate - neplemić, građanin bez plemićkog porekla). Skraćenica te dve reči je (s.nob - snob - neplemić)

Vreme snobova karakteristično je za prelazne periode - kada jedna društvena klasa zamenjuje drugu klasu na „kormilu“ društva, kada se nova klasa nije još dovoljno emancipovala, nije stvorila sopstvenu kulturu, niti afirmisala svest o sebi, a stara klasa ne može da se pomiri sa svojom sudbinom da mora da se povuče. Tada se u pojedinim sferama društvene kulture i svesti javljaju tragikomične situacije: tzv. „skorojevići“ žele da ostvare kulturno izjednačenje na višem nivou - ostvarenje kulturne i društvene promocije, dok već promovisani snobovi nastoje da se još više odvoje i povećaju kulturnu i socijalnu distancu. Snobizam se zadržao i u savremenom društvu.

Literatura[uredi | uredi izvor]