Soasonski domen

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Soasonski domen godine 486.

Soasonski domen, takođe poznat i kao Galo-rimski domena (franc. Domaine gallo-romain), Kraljevina Soason, Egidijevo kraljevstvo ili Sijagrijevo kraljevstvo je naziv koji razni istoričari koriste za galorimsku državu koja je postojala na području današnje severne Francuske od 461. do 486. godine i koja se smatra poslednjim državnopravnim ostatkom Zapadnog rimskog carstva.

Početkom 5. veka je za vreme Velike seobe naroda i posle kolapsa dotadašnjeg limesa tadašnja rimska Galija postala odredištem migracije brojnih germanskih naroda koji su se naselili na njenom području, formalno kao federati (savezničke trupe) Carstva koje je u nekoliko decenija izgubilo svoj autoritet i moć. Jedno od područja koje se uspelo odupreti tim procesima bio je pojas između reke Some na severu i reke Loare na jugu i gde su Galorimljani uspeli da očuvaju svoj način života i političku organizaciju.

Godine 461. tim područjem je kao magister militum upravljao rimski general Egidije. Kada je iste godine zapadnorimskog cara Majorijana ubio generala i de facto gospodara Carstva Ricimer, Egidije je njemu i novom nezakonitom caru Libije Severu otkazao poslušnost. Ricimer, međutim, nije reagovao jer su u međuvremenu Burgundi zauzeli dolinu Rone stvorivši tako svojevrsnu tampon-zonu između Ricimeru vernih područja u Italiji i na mediteranskoj obali Galije. Egidije je, pak, sklopio savez sa Francima na severu i uz njihovu pomoć uspešno suzbio napade Vizigotskog kraljevstva s područja južno od Loare. Godine 464/5. je umro u misterioznim okolnostima, a nakon velikodostojnika Pavla, nasledio ga je sin Sijagrije.

Sijagrijeva država je uspela opstati sledeće tri decenije, pri čemu je nadživela i Zapadno carstvo, koje je prestalo postojati 476/480. Nakon bezuspešnih pokušaja stupanja u kontakt sa istočnorimskim carem Zenonom je bila de facto samostalna država, iako je Sijagrije insistirao da nije car, odnosno da vlada tek jednom provincijom. Za sebe je uzeo naziv dux (vojvoda), ali su njegovi germanski susedi za njega koristili titulu "kralj Rimljana".

Nakon smrti franačkog kralja Hilderika I godine 481/82. presto je preuzeo njegov agresivni sin Hlodoveh koji je upravo u Sijagrijevoj državi video najlakšu metu za franačku ekspanziju. Započeo je rat završen bitkom kod Soasona u kojoj je Sijagrije poražen, a njegova država nestala, odnosno anektiralo ga je Franačko kraljevstvo.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]