Socijalistička država

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Države koje su se smatrale ili se smatraju socijalističkima ili su u svojim ustavima imale ili imaju reference na socijalizam.

Socijalistička država (poznata i pod nazivom socijalistička republika ili radnička država) je termin koji označava republički oblik vlade temeljen na socijalističkom ekonomskom sistemu i jednopartijskom političkom sistemu.. Pošto socijalizam zagovara interese radničke klase, prema socijalistima, država koja deluje u njihovu korist može se nazivati i radničkom državom. Ostali socijalisti, poput anarho-socijalista i mnogih liberterskih socijalista, u nazivu odbacuju pojam „država“, jer veruju da država nije potrebna za uspostavljanje socijalističkog sistema i umesto toga govore o „društvu bez države“ u kojoj su svi radnici i ostali građani sposobni da samostalno deluju i odlučuju bez nadzora države a pod okriljem vladajuće komunističke partije.

Marksistički koncept socijalističke države[uredi | uredi izvor]

Prema marksistima, socijalizam je faza socijalnog i ekonomskog razvoja koji će jednog dana da zameni kapitalizam. Uz to, socijalistička država je država koja je ukinula kapitalizam i koja napreduje prema komunizmu.

Jedna od najuticajnijih modernih vizija socijalističke države bila je bazirana je na Pariskoj komuni, u kojoj su radnici i sirotinja preuzeli kontrolu nad Parizom 1871. godine. Karl Marks opisao je Parisku komunu kao prototip revolucionarne vlade budućnosti, državu prikladnu za emancipaciju proletarijata.[1]

Marksističko-lenjinističke ili „komunističke“ države[uredi | uredi izvor]

Države, koje su u praksi primenile bilo koji oblik marksizma, najčešće marksizma-lenjinizma, sebe su zvanično smatrale socijalističkim državama. Sovjetski Savez je bila prva država koja je sebe proglasila socijalističkom i to potvrdila Ustavom iz 1936, a zatim i 1977. godine. Drugi takav popularan primer je Narodna Republika Kina, koja se proglasila „socijalističkom državom“ u ustavu iz 1982. godine. Na Zapadu su takve države bukvalno nazivane „komunističkim državama“.

„Ne-komunističke“ države[uredi | uredi izvor]

Neke zemlje u svom zvaničnom nazivu ili ustavu koriste termin „socijalističke“, ali u praksi ne provode marksizam ili neke njegove varijacije. Eventualno mogu da prakticiraju neke aspekte socijalizma.

Neke zemlje koje sebe smatraju „socijalističkim“ u nemarksističkom smislu uključuju Demokratsku Socijalističku Republiku Šri Lanku i Veliku Socijalističku Narodnu Libijsku Arapsku Džamahiriju. Zemlje koje u ustavu imaju neke nemarksističke reference na socijalizam su, među ostalima, Indija[2] i Portugal.[3]

Kritika termina[uredi | uredi izvor]

Postoje grupe socijalista koje se protive terminu „socijalistička država“, a koji obeležava sistem nekih država u određenom istorijskom periodu. Trockisti sve dosadašnje „socijalističke države“ obeležavaju terminom „staljinističke države“. Demokratski socijalisti, levi komunisti[4], anarhisti i neki trockisti[5] smatraju da su tzv. „socijalističke države“ zapravo bile „zemlje državnog kapitalizma“ i zbog toga ne mogu da se nazivaju „socijalističkima“.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Marx, The Civil War in France (1871)
  2. ^ The Preamble of the Constitution of India reads : "We, the people of India, having solemnly resolved to constitute India into a sovereign, socialist, secular, democratic, republic..."
  3. ^ The Preamble to the 1976 Constitution of Portugal stated: "The Constituent Assembly affirms the Portuguese people's decision to defend their national independence, safeguard the fundamental rights of citizens, establish the basic principles of democracy, secure the primacy of the rule of law in a democratic state, and open the way to socialist society." [1], Pristupljeno 25. 4. 2013.
  4. ^ „STATE CAPITALISM”. Pristupljeno 25. 4. 2013.  Tekst „ International Communist Current ” ignorisan (pomoć)
  5. ^ Tony Cliff, for example. See: „Tony Cliff's Internet Archive”. Pristupljeno 25. 4. 2013. 

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]