Pređi na sadržaj

Spisak zanimanja i zanata u Kraljevini Srbiji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Teritorija Kraljevine Srbije na kojoj se inenzivno razvijalo zanatstvo sa 126 različitih zanata

Pregled zanimanja i zanata u Kraljevini Srbiji je prikaz najzastupljenijih zanimanja i zanata u ovoj od Osmanlija tek oslobođenoj državi s kraja 19. veka.[1]

Razvoj zanatstva u Srbiji u 19. veku najbolje ilustruju podaci iz 1836. i 1900. godine pa se prema njima može vršiti poređenje. Prema tim podacima u Kneževini Srbiji je bilo 1836. godine oko 58 različitih zanata sa 5.212 majstora i 1.90 pomoćnika.[2] Godine 1900. godine bilo je u Kraljevini Srbiji 126 različitih zanata sa 33.476 majstora i 21.910 pomoćnika.[2]

Grupe zanata[uredi | uredi izvor]

Obradom drveta — bavi se više različitih zanata: tesarski, drvodeljski, kačarski ili pinterski, koritarski, kolarski i stolarski zanat.

Obradom metala — bavi se više različitih zanata: kovači, potkivači, kazandžije, puškari, zlatari

Obradom kože — jednim od najstarijih zanata, više različitih zanata: bački, sarački, opančarski, obućarski, ćurčijski i sarački zanat.

Spisak zanata i zanimanja[uredi | uredi izvor]

Naziv zanimanja-zanata Poreklo reči Opis
Abadžija, Gunjar turski jezik Zanatlija koji izrađuje suknene gunjeve, čakšire, jeleke i fermene od čohe ili abe (domaćeg sukna)
Asurdžija Zanatlija koji izrađuje asure, prostirače i torbe od meke trske ili rogozine
Bakalin Trgovac malokolonijalnom robom, namirnicama i pićem
Baštovandžija persijsko-turski jezik Baštovan, gaji i prodaje povrće, mirođiju i razne vrste cveća
Berber italijanski jezik Zanatlija koji se bavio brijanjem i šišanjem a u pojedinim slučajevima i narodnom medicinom
Bičagdžija Zanatlija koji izrađuje bičeve od kože bičakdžija
Nožar Zanatlija koji pravi i ukrašava noževe
Bojadžija turski jezik Zanatlija koji boji tekstil, svilu, vunu, kudelju i pamuk
Boltadžija Trgovac
Vurundžija, Lebar, turski jezik Zanatlija koji se bavi izradom pekarskih proizvoda
Grnčar, Lončar
Dogramadžija Zanatlija stolar, drvodelja, rezbar
Dunđer persijski jezik Zanatlija drvodelja, tesar i zidar
Kazandžija persijsko-turski jezik Zanatlija koji izrađuje kazane za pečenje rakije, kazane za kuvanje masti i pekmeza, bakrače, kotliće, tepsije
Kalajdžija Turski jezik Zanatlija koji vrši kalaisanje, pocinkovanje i bakarisanje limova, žica i cevi
Kalpakdžija Zanatlija koji pravi vojničke kape od lakog metala, šlemove i kacige
Kantardžija latinsko-turski jezik Zanatlija koji pravi kantare, sekire, klešta i dr.
Kačar Zanatlija koji izrađuje kace i burad
Kovač turski jezik Zanatlija koji pravi metalne delove za zaprežna kola i klepa motike, sekire,raonice i dr.
Kožuar, Ćurčija Zanatlija ćurčija, koji prerađuje i štavi jagnjeće i jareće kože i od njih šije bunde, kapute, gunjeve, šubare, kožuhe i sl.
Kolar Zanatlija koji izrađuje konjska i volujska kola od drveta
Kotlar Zanatlija koji opravlja kotlove i druge bakarne stvari
Kujundžija turski jezik Zanatlija, zlatar koji izrađuje filigranske predmete od srebra i zlata
Licidar Zanatlija koji pravi kolače od brašna, medovine ili šećera
Limar Vidi tenećar
Lončar Zanatlija koji izrađuje posude od ilovače
Magazadžija Trgovac žitaricama
Mumdžija persijsko-turski jezik Zanatlija koji pravi sveće, lojanice i sapune. Mumdžije su pripoadale jednom od najstarijih i najbitnijih srednjovekovnih higijenskih zanata i bili su preteče voskarskog zanata, koji datira od 12. veka. Njegova delatnost zasnivala se na proizvonji sveća („mumova”) od loja, lojanica ali i kuvanjem sapuna („kabaš“) za pranje, pa su ponekad sapundžije bile i mumdžije i obratno. Mumѕije su radile do kraja 19. veka kada je prvo otkriven parafin a potom i sijalica 1874. godine. Tada su mumdžije jednim delom potpuno nestale a drugim delom su se pretočio u voskarski zanat koji se zadržao do današnjih dana.
Mutavdžija, Vrećar persijsko-turski jezik Zanatlija koji pravi vreće, prerađuje kozju dlaku i pravi bisage, torbe, zobnice, čerge i dr.
Nalbantin Zanatlija potkivač puškar – izrađuje, opravlja i održava pištolje i puške
Samardžija grčko-turski jezik Zanatlija koji sedlar, koji izrađuje i popravlja samare, drvena sedla za tovar na leđima konja
Sapundžija latinsko-turski jezik Zanatlija koji pravi i izrađuje sapune
Sarač arapski jezik Zanatlija koji izrađuje predmete od kože, opasače, torbe i dr.
Simidžija Zanatlija pekar (simit, vrsta malog okruglog hleba)
Tabak arapski jezik Zanatlija kožar, štavi kože i izrađuje mešine
Tenećedžija persijsko-turski jezik Zanatlija koji izrađuje posude od belog lima
Terzija persijski jezik Zanatlija koji prerađuje materijal i šije od čohe, platna, kadife, somota i dr. odeću
Tufegdžija Zanatlija puškar
Užar Zanatlija koji izrađuje uzice, užad, povodnike, ulare

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ T. R. Đurić, Stara i retka zanimanja u Srbiji od XII do XX veka, Beograd 1996, V. St. Karadžić, Srpski rječnik, Beograd 1898.
  2. ^ a b Miladin Vesić, Stanovništvo i migracije u istočnoj Srbiji, Geografski institut Jovan Cvijić, Beograd 1978, 36–37

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dodatak Uredbi o esnafima, Zbornik zakona i uredaba, V, Beograd 1853.
  • AS, MUD (P), F XV, r12/1849, Raspis Popečiteljstva unutrašnjih dela 28. juna 1849. godine

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]