Spisak najvećih carstava

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
A map of the British and Mongol empires at their respective greatest extents
Britansko carstvo (crveno) i Mongolsko carstvo (plavo) bile su najveće i drugo po veličini carstvo u istoriji. Tačan obim Mongolskog carstva u njegovom najvećem teritorijalnom proširenju je predmet debate među naučnicima.

Spisak najvećih carstava predstavlja najveća carstva koja su postojala kroz istoriju, prema površini koju su zauzimali. Nekoliko imperija u ljudskoj istoriji se svrstavaju među najveće svih vremena, u zavisnosti od definicije i načina mjerenja. Mogući načini mjerenja veličine uključuju površinu, stanovništvo, ekonomiju i moć. Od ovih, površina se najčešće koristi jer ima prilično preciznu definiciju i može da se izmjeri sa određenim stepenom tačnosti.[1] Estonski politikolog Rejn Tagepera, koji je objavio seriju akademskih članaka o teritorijalnom opsjegu istorijskih imperija između 1978. i 1997. godine,[2][3][4][5] definisao je imperiju kao „svaki relativno veliki suvjereni politički entitet čije komponente nisu suvjerene“ i njena veličina kao oblast nad kojom carstvo ima neke neosporne vojne i poreske povlastice.[6]

Najveća carstva po kopnenoj površini[uredi | uredi izvor]

Ukupna kopnena površina Zemlje, izuzimajući kontinent Antarktik, je 134.740.000 km².[7] Od toga, Britansko carstvo je u jednom trenutku zauzimalo 26,35% ukupne kopnene površine, a iz carstva je kasnije nastalo 65 nezavisnih država.[8]

Carstva u svom najvećem obimu[uredi | uredi izvor]

Veličina carstva je definisana kao površina suve zemlje koju je carstvo kontrolisalo u to vrijeme, a koja se može znatno razlikovati od oblasti na koju su tvrdili da zauzimaju; godine 1800. evropske sile su kolektivno zahtijevale približno 20% površine Zemlje koju nisu efektivno kontrolisale.[9] U situacijama u kojima se procjene razlikuju, unosi se sortiraju prema najnižoj procjeni. Kada više od jednog unosa ima istu oblast, oni su navedeni po abecednom redu.

Carstvo Maksimalna površina zemljišta
Milion km2 % svijeta Godina
Britanska imperija[a] 35,5[10] 26,35% 1920.[10]
Mongolsko carstvo[b] 24,0[10][11] 17,81% 1270.[11] ili 1309.[10]
Ruska Imperija[v] 22,8[10][11] 16,92% 1895.[10][11]
Dinastija Ćing[g] 14,7[10][11] 10,91% 1790.[10][11]
Španska imperija 13,7[10] 10,17% 1810.[10]
Drugo francusko kolonijalno carstvo 11,5[10] 8,53% 1920.[10]
Abasidski kalifat 11,1[10] 8,24% 750.[10]
Omejadski kalifat 11,1[10] 8,24% 720.[10]
Dinastija Juan 11,0[10] 8,16% 1310.[10]
Sjongnu 9,0[11][12] 6,68% 176. p. n. e.[11][12]
Brazilsko carstvo[d] 8.337.000[13] 6,19% 1889.[13]
Japansko carstvo 7,4[14]—8,51[15] 5,49%–6,31% 1942.[14][15]
Iberijska unija[đ] 7,1[10] 5,27% 1640.[10]
Istočna dinastija Han 6,5[12] 4,82% 100.[12]
Dinastija Ming 6,5[10][11] 4,82% 1450.[10][11]
Pravedni kalifat 6,4[10] 4,75% 655.[10]
Prvi turkijski kanat 6,0[11][12] 4,45% 557.[11][12]
Zlatna horda 6,0[10][11] 4,45% 1310.[10][11]
Zapadna dinastija Han 6,0[11][12] 4,45% 50. p. n. e.[11][12]
Ahemenidsko carstvo 5,5[11][12] 4,08% 500. p. n. e.[11][12]
Drugo portugalsko carstvo[d] 5,5[10] 4,08% 1820.[10]
Dinastija Tang 5,4[10][11] 4,01% 715.[10][11]
Makedonsko carstvo 5,2[11][12] 3,86% 323. p. n. e.[11][12]
Osmansko carstvo 5,2[10][11] 3,86% 1683.[10][11]
Sjeverna dinastija Juan 5,0[10] 3,71% 1368.[10]
Rimsko carstvo 5,0[11][12] 3,71% 117.[11][12]
Dinastija Sin 4,7[12] 3,49% 10.[12]
Tibetansko carstvo 4,6[10][11] 3,41% 800.[10][11]
Država Sjanba 4,5[17] 3,34% 200.[17]
Prvo meksičko carstvo 4,429[18] 3,29% 1821.[18]
Timuridsko carstvo 4,4[10][11] 3,27% 1405.[10][11]
Fatimidski kalifat 4,1[10][11] 3,04% 969.[10][11]
Istočni turkijski kanat 4,0[12] 2,97% 624.[12]
Huni 4,0[11][12] 2,97% 441.[11][12]
Mogulsko carstvo 4,0[10][11] 2,97% 1690.[10][11]
Seldžučko carstvo 3,9[10][11] 2,89% 1080.[10][11]
Seleukidsko carstvo 3,9[11][12] 2,89% 301. p. n. e.[11][12]
Italijansko carstvo 3,825[19] 2,84% 1941.[19]
Ilkanat 3,75[10][11] 2,78% 1310.[10][11]
Džungarski kanat 3,6[17] 2,67% 1650.[17]
Čagatajski kanat 3,5[10][11] 2,60% 1310.[10] ili 1350.[10][11]
Sasanidsko carstvo 3,5[11][12] 2,60% 550.[11][12]
Zapadni turkijski kanat 3,5[12] 2,60% 630.[12]
zapadni Sjongnu 3,5[12] 2,60% 20.[12]
Prvo francusko kolonijalno carstvo 3,4[10] 2,52% 1670.[10]
Gaznevidi 3,4[10][11] 2,52% 1029.[10][11]
Maurijsko carstvo 3,4[12]–5.0[11] 2,52%–3,71% 261. p. n. e.[12] ili 250. p. n. e.[11]
Delhijski sultanat 3,2[10][11] 2,37% 1312.[10][11]
Njemačko kolonijalno carstvo 3,147[20] 2,34% 1911.[20]
Sjeverna dinastija Sung 3,1[10][11] 2,30% 980.[10][11]
Ujgurski kaganat 3,1[10][11] 2,30% 800.[10][11]
Zapadna dinastija Đin 3,1[12] 2,30% 280.[12]
Dansko carstvo 3,0[21] 2,23% 1700.[21]
Dinastija Suej 3,0[12] 2,23% 589.[12]
Safavidsko carstvo 2,9[17] 2,15% 1630.[17]
Samanidsko carstvo 2,85[10][11] 2,12% 928.[10][11]
Istočna dinastija Đin 2,8[12] 2,08% 347.[12]
Medijansko carstvo[e] 2,8[11][12] 2,08% 585. p. n. e.[11][12]
Partsko carstvo 2,8[11][12] 2,08% 1[11][12]
Ruranski kanat 2,8[11][12] 2,08% 405.[11][12]
Vizantija 2,7[11]–2,8[12] 2,00%–2,08% 555.[11] ili 450.[12]
Indo-skitsko carstvo 2,6[12] 1,93% 20.[12]
Dinastija Ljao 2,6[10][11] 1,93% 947.[10][11]
Grčko-baktrijsko kraljevstvo 2,5[12] 1,86% 184. p. n. e.[12]
Kasniji Žao 2,5[12] 1,86% 329.[12]
Carstvo Marata 2,5[11] 1,86% 1760.[11]
Belgijsko kolonijalno carstvo 2,366[19]–24.651,51[23] 1,76%–18,30% 1941.[19] ili 1939.[23]
Dinastija Đin (1115—1234) 2,3[10][11] 1,71% 1126.[10][11]
Horezmijska imperija 2,3[11]–3,6[10] 1,71%–2,67% 1210.[11] ili 1218.[10]
Dinastija Ćin 2,3[12] 1,71% 220. p. n. e.[12]
Holandsko kolonijalno carstvo 2,1[17] 1,56% 1938.[17]
Prvo francusko carstvo 2,1[10] 1,56% 1813.[10]
Kijevska Rusija 2,1[10][11] 1,56% 1000.[10][11]
Mamelučki sultanat 2,1[10][11] 1,56% 1300.[10] ili 1400.[11]
Južna dinastija Sung 2,1[10] 1,56% 1127.[10]
Treće portugalsko carstvo 2,1[10] 1,56% 1900.[10]
Almohadski kalifat 2,0[11]–2,3[10] 1,48%–1,71% 1200.[11] ili 1150.[10]
Cao Vej 2,0[12] 1,48% 263.[12]
Raniji Ćin 2,0[12] 1,48% 376.[12]
Raniji Žao 2,0[12] 1,48% 316.[12]
Dinastija Gurid 2,0[17] 1,48% 1200.[17]
Carstvo Inka 2,0[10][11] 1,48% 1527.[10][11]
Kušansko carstvo 2,0[11]–2,5[12] 1,48%–1,86% 200.[11][12]
Dinastija Liu Song 2,0[12] 1,48% 450.[12]
Sjeverni Vej 2,0[12] 1,48% 450.[12]
Zapadno rimsko carstvo 2,0[12] 1,48% 395.[12]
Ajubidi 1,7.[10]–2,0[11] 1,26%–1,48% 1200.[10] ili 1190.[11]
Gupta carstvo 1,7[12]–3,5[11] 1,26%–2,60% 440.[12] ili 400.[11]
Eftalijsko carstvo 1,7[24]–4,0[12] 1,26%–2,97% 500.[24] ili 470.[12]
Dinastija Bujid 1,6[10][11] 1,19% 980.[10][11]
Istočni Vu 1,5[12] 1,11% 221.[12]
Sjeverni Ći 1,5[12] 1,11% 557.[12]
Sjeverni Sjongnu 1,5[12] 1,11% 60.[12]
Sjeverni Žu 1,5[12] 1,11% 577.[12]
Novoasirsko carstvo 1,4[11][25] 1,04% 670. p. n. e.[11][25]
Istočno maurijsko carstvo 1,3[12] 0,96% 210. p. n. e.[12]
Dinastija Lijang 1,3[11][12] 0,96% 502.,[12] 549.,[12] ili 579.[11]
Kadžarsko carstvo 1,29[26] 9,61% 1873.[26]
Kraljevstvo Aksum 1,25[11] 0,93% 350.[11]
Dinastija Šang 1,25[11][25] 0,93% 1122. p. n. e.[11][25]
Franačka 1,2[10][11] 0,89% 814.[10][11]
Šriviđaja 1,2[11] 0,89% 1200.[11]
Indo-grčko kraljevstvo 1,1[12] 0,82% 150. p. n. e.[12]
Carstvo Mali 1,1[10][11] 0,82% 1380.[10][11]
Zajednica Poljske i Litvanije 1,1[10][11] 0,82% 1480.[11] ili 1650.[10]
Dinastija Almoravida 1,0[11] 0,74% 1120.[11]
Dinastija Pušjibhuti 1,0[10][11] 0,74% 625.[10] ili 648.[10][11]
Dinastija Gudžara—Pratihara 1,0[10] 0,74% 860.[10]
Sveto rimsko carstvo 1,0[10] 0,74% 1050.[10]
Hazarski kanat 1,0[10]–3,0[11] 0,74%–2,23% 900.[10] ili 850.[11]
Kmersko carstvo 1,0[10][11] 0,74% 1290.[10][11]
Novo kraljevstvo Egipta 1,0[11][25] 0,74% 1450. p. n. e.[25] ili 1300. p. n. e.[11]
Ptolemejsko kraljevstvo 1,0[12] 0,74% 301. p. n. e.[12]
Kara Kitaj 1,0[10]–1,5[11] 0,74%–1,11% 1130.[10] ili 1210.[11]
Skitija 1,0[24] 0,74% 400. p. n. e.[24]
Šu Han 1,0[12] 0,74% 221.[12]
Tahiridi 1,0[10] 0,74% 800.[10]
Zapadni Sja 1,0[11] 0,74% 1100.[11]
Švedsko carstvo 0,99[27] 0,73% 1700.[27]
Nacistička Njemačka 0,824[19] 0,61% 1941.[19]
Akadsko carstvo 0,8[25] 0,59% 2250. p. n. e.[25]
Avarski kanat 0,8[12] 0,59% 600.[12]
Ču 0,8[12] 0,59% 300. p. n. e.[12]
Huni 0,8[12] 0,59% 287.[12]
Songajsko carstvo 0,8[10] 0,59% 1550.[10]
Hiksi 0,65[25] 0,48% 1650. p. n. e.[25]
Dvadesetšesta egipatska dinastija 0,65[25] 0,48% 550. p. n. e.[25]
Rozvijsko carstvo 0,624[28] 0,46% 1700.[28]
Austrougarska 0,62[29] 461,29% 1905.[29]
Kordopski kalifat 0,6[10] 0,45% 1000.[10]
Prvo portugalsko carstvo 0,6[10] 0,45% 1580.[10]
Vizigotsko kraljevstvo 0,6[12] 0,45% 580.[12]
Dinastija Džou 0,55[30] 0,41% 1100. p. n. e.[30]
Siksko carstvo 0,52[31] 38,44% 1839.[31]
Kordopski emirat 0,5[10] 0,37% 756.[10]
Kosala 0,5[12] 0,37% 543. p. n. e.[12]
Lidija 0,5[25] 0,37% 585. p. n. e.[25]
Magada 0,5[12] 0,37% 510. p. n. e.[12]
Srednje kraljevstvo Egipta 0,5[25] 0,37% 1850. p. n. e.[25]
Novovavilonsko carstvo 0,5[25] 0,37% 562. p. n. e.[25]
Satavahana carstvo 0,5[12] 0,37% 150.[12]
Dvadesetpeta egipatska dinastija 0,5[25] 0,37% 715. p. n. e.[25]
Zapadni Satrapi 0,5[12] 0,37% 100.[12]
Novohetitsko carstvo 0,45[25] 0,33% 1250. p. n. e. – 1220. p. n. e.[25]
Dinastija Sja 0,45[25] 0,33% 1800. p. n. e.[25]
Prvo bugarsko carstvo 0,4[32] 0,30% 850.[32]
Kraljevstvo Francuske u srednjem vijeku 0,4[10] 0,30% 1250.[10]
Srednjeasirsko carstvo 0,4[25] 0,30% 1080. p. n. e.[25]
Staro kraljevstvo Egipta 0,4[25] 0,30% 2400. p. n. e.[25]
Sokotski kalifat 0,4[33] 0,30% 1804.[33]
Latinsko carstvo 0,35[12] 0,26% 1204.[12]
Antička Kartagina 0,3[12] 0,22% 220. p. n. e.[12]
Civilizacija doline Inda 0,3[30] 0,22% 1800. p. n. e.[30]
Mitani 0,3[25] 0,22% 1450. p. n. e. – 1375. p. n. e.[25]
Ašantsko carstvo 0,25[34] 0,19% 1820.[34]
Staro vavilonsko carstvo 0,25[25] 0,19% 1690. p. n. e.[25]
Carstvo Asteka 0,22[10] 0,16% 1520.[10]
Kraljevstvo Zulu 0,21[35] 15,38% 1822.[35]
Elamitsko carstvo 0,2[25] 0,15% 1160. p. n. e.[25]
Frigija 0,2[25] 0,15% 750. p. n. e.[25]
Druga dinastija Isina 0,2[25] 0,15% 1130. p. n. e.[25]
Urartu 0,2[25] 0,15% 800. p. n. e.[25]
Istočni Žu 0,15[25] 0,11% 770. p. n. e.[25]
Srednjohetitsko carstvo 0,15[25] 0,11% 1450. p. n. e.[25]
Staroasirsko carstvo 0,15[25] 0,11% 1730. p. n. e.[25]
Starohetitsko carstvo 0,15[25] 0,11% 1530. p. n. e.[25]
Ojo carstvo 0,15[36] 0,11% 1680.[36]
Carstvo Bornu 0,13[37] 9,61% 1892.[37]
Larsa 0,1[25] 0,07% 1750. p. n. e. – 1700. p. n. e.[25]
Treća dinastija Ura 0,1[25] 0,07% 2000. p. n. e.[25]
Carstvo Taraska 0,075[38] 0,06% 1450.[38]
Lagaš 0,05[30] 0,04% 2400. p. n. e.[30]
Sumer 0,05[25] 0,04% 2400. p. n. e.[25]
  1. ^ Najveće površine bivših kolonija nakon sticanja nezavisnosti bile su 9,98 miliona km2 Kanade 1945. godine, Sjedinjenih Država 9,67 miliona km2 1899. i Australije 7,68 miliona km2 1945.[10]
  2. ^ Mongolsko carstvo se na kraju podijelilo na četiri odvojena kanata: dinastiju Juan, Čagatajski kanat, Ilkanat i Zlatnu hordu.
  3. ^ Njena država nasljednica Sovjetski Savez i njena nasljednica Ruska Federacija dostigle su maksimalnu površinu od 22,3 miliona km2 1945. i 17,1 milion km2 1991.[10]
  4. ^ Njena država nasljednica Republika Kina (1912–1949) i njena nasljednica, Narodna Republika Kina (od 1949), dostigle su maksimalnu površinu od 7,7 miliona km2 1912. i 9,7 miliona km2 1950.[10]
  5. ^ a b Brazilsko carstvo je imalo veću površinu 1889. nego što je Portugalsko carstvo imalo 1820. godine, uprkos tome što je Brazil bio portugalska kolonija, Zbog toga što su portugalski doseljenici imali efektivnu kontrolu samo nad otprilike polovinom Brazila u vrijeme brazilske nezavisnosti 1822.[10]
  6. ^ Privremena unija španske i portugalske krune prije maksimalnog teritorijalnog proširenja kolonijalnih posjeda jedne od njih.[16]
  7. ^ Novija ponovna procjena istorijskih dokaza, kako arheoloških tako i tekstualnih, navela je moderne naučnike da dovode u pitanje prethodna shvatanja o opsjegu carstva Medijaca, pa čak i o njegovom postojanju kao jedinstvene države.[22]

Hronologija najvećih carstava[uredi | uredi izvor]

Najranije carstvo za koje se smatra sa sigurnošću da je bilo veće od svih prethodnih carstava bilo je Carstvo Gornjeg i Donjeg Egipta, koje je pokrivalo deset puta veću površinu od prethodne najveće civilizacije oko 3000. godine prije nove ere.[39]

Carstvo Površina
(milioni km2)
Godina
Carstvo Gornjeg i Donjeg Egipta 0,1[25] 3000. p. n. e.[25]
Staro kraljevstvo Egipta 0,25[25] 2850. p. n. e.[25]
0,4[25] 2400. p. n. e.[25]
Akadsko carstvo 0,65[25] 2300. p. n. e.[25]
0,8[25] 2250. p. n. e.[25]
Novo kraljevstvo Egipta 1,0[25] 1450. p. n. e.[25]
Dinastija Šang 1,25[25] 1122. p. n. e.[25]
Novoasirsko carstvo 1,4[25] 670. p. n. e.[25]
Medijansko carstvo[a] 2,8[12] 585. p. n. e.[12]
Ahemenidsko carstvo 3,6[12] 539. p. n. e.[12]
5,5[12] 500. p. n. e.[12]
Sjongnu 9,0[12] 176. p. n. e.[12]
Omejadski kalifat 11,1[10] 720.[10]
Mongolsko carstvo 13,5[10] 1227.[10]
24,0[10] 1309.[10]
Britanska imperija 24,5[10] 1880.[10]
35,5[10] 1920.[10]
  1. ^ Novija ponovna procjena istorijskih dokaza, kako arheoloških tako i tekstualnih, navela je moderne naučnike da dovode u pitanje prethodna shvatanja o opsjegu carstva Medijaca, pa čak i o njegovom postojanju kao jedinstvene države.[22] Ako Medijansko carstvo nikada nije premašilo veličinu Neoasirskog carstva, ono je ostalo najveće carstvo koje je ikada postojalo sve dok ga Ahemenidsko carstvo nije nadmašilo.[25][12]

Hronologija najvećih carstava po godinama[uredi | uredi izvor]

Carstvo Površina
(milioni km2)[30]
Procijenjeni period[30]
Carstvo Gornjeg i Donjeg Egipta 0,1 3000. p. n. e.
Staro kraljevstvo Egipta 0,25–0,4 2800. p. n. e. – 2400. p. n. e.
Akadsko carstvo 0,2–0,6 2300. p. n. e. – 2200. p. n. e.
Civilizacija doline Inda 0,15 2100. p. n. e.
Srednje kraljevstvo Egipta 0,2–0,5 2000. p. n. e. – 1800. p. n. e.
Dinastija Sja 0,4 1700. p. n. e.
Hiksi 0,65 1600. p. n. e.
Novo kraljevstvo Egipta 0,65–1,0 1500. p. n. e. – 1300. p. n. e.
Dinastija Šang 0,9–1,1 1250. p. n. e. – 1150. p. n. e.
Novo kraljevstvo Egipta 0,5–0,6 1100. p. n. e. – 1050. p. n. e.
Dinastija Džou 0,35–0,45 1000. p. n. e. – 900. p. n. e.
Novoasirsko carstvo 0,4–1,4 850. p. n. e. – 650. p. n. e.
Medijansko carstvo[a] 3,0 600. p. n. e.
Ahemenidsko carstvo 2,5–5,5 550. p. n. e. – 350. p. n. e.
Makedonsko carstvo 5,2 323. p. n. e.
Seleukidsko carstvo 4,0 300. p. n. e.
Maurijsko carstvo 3,5 250. p. n. e.
Dinastija Han 2,5 200. p. n. e.
Carstvo Sjongnu 5,7 150. p. n. e.
Dinastija Han 4,2–6,5 100. p. n. e. – 200.
Rimsko carstvo 4,4 250.350.
Sasanidsko carstvo 3,5 400.
Hunsko carstvo 4,0 450.
Sasanidsko carstvo 3,5 500.
Prvi turkijski kanat 3,0–5,2 550.600.
Pravedni kalifat 5,2 650.
Omejadski kalifat 9,0–11,0 700.750.
Abasidski kalifat 8,3–11,0 750.800.
Tibet 2,5–4,7 850.950.
Dinastija Sung 3,0 1000.
Seldžučko carstvo 3,0–4,0 1050.1100.
Tibet 2,5 1150.
Dinastija Đin (1115—1234) 2,3 1200.
Mongolsko carstvo 18,0–24,0 1250.1300.
Dinastija Juan 11,0 1350.
Timuridsko carstvo 4,0 1400.
Dinastija Ming 4,7–6,5 1450.1500.
Osmansko carstvo 4,3 1550.
Rusko carstvo 6,0–12,0 1600.1700.
Ruska Imperija 14,0–17,0 1750.1800.
Britanska imperija 23,0–34,0 1850.1925.
Sovjetski Savez 22,5 1950.1975.
  1. ^ Novija ponovna procjena istorijskih dokaza, kako arheoloških tako i tekstualnih, navela je moderne naučnike da dovode u pitanje prethodna shvatanja o opsjegu carstva Medijaca, pa čak i o njegovom postojanju kao jedinstvene države.[22] Ako najveće carstvo 600. godine prije nove ere nije bilo Medijansko, onda je to bilo Kasni Egipat sa površinom od d 0,55 million km2.

Najveća carstva po udjelu svjetske populacije[uredi | uredi izvor]

Zbog trenda povećanja svjetske populacije tokom vremena, smatra se da su apsolutne brojke stanovništva manje relevantne za poređenje između različitih carstava od njihovih odgovarajućih udjela u svjetskoj populaciji u to vrijeme.[40] Veći deo vremena od otprilike 400. godine prije nove ere, kombinovani udio dva najmnogoljudnija carstva u svjetskoj populaciji bio je 30–40%. Većinu vremena, najmnogoljudnije carstvo se nalazilo u Kini.[41]

Carstvo Stanovništvo
kao procenat od
svjetske populacije[42]
Godina[42]
Dinastija Ćing 37 1800.
Sjeverna Dinastija Sung 33 1100.
Zapadna Dinastija Han 32 1.
Mongolsko carstvo 31 1290.
Rimsko carstvo 30 150.
Dinastija Đin (265–420) 28 280.
Dinastija Ming 28 1600.
Dinastija Ćin 24 220. p. n. e.
Mogulsko carstvo 24 1700.
Dinastija Tang 23 900.
Delhijski sultanat 23 1350.
Britanska imperija 23 1938.
Japansko carstvo 20 1943.
Maurijsko carstvo 19 250. p. n. e.
Raniji Ćin 19 376.
Sjeverni Žu 16 580.
Makedonsko carstvo 15 323. p. n. e.
Carstvo Harša 15 647.
Gupta carstvo 13 450.
Sjeverni Vej 13 500.
Omejadski kalifat 13 750.
Ahemenidsko carstvo 12 450. p. n. e.
Raniji Jan 12 366.
Dinastija Đin (1115—1234) 12 1200.
Nacistička Njemačka 12 1943.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Taagepera, Rein (1978). „Size and duration of empires: Systematics of size” (PDF). Social Science Research. 7 (2): 111. ISSN 0049-089X. doi:10.1016/0049-089X(78)90007-8. Arhivirano (PDF) iz originala 7. 7. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  2. ^ Taagepera, Rein (1978). „Size and duration of empires: Systematics of size” (PDF). Social Science Research. 7 (2): 108—127. ISSN 0049-089X. doi:10.1016/0049-089X(78)90007-8. Arhivirano (PDF) iz originala 7. 7. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  3. ^ Taagepera, Rein (1978). „Size and Duration of Empires: Growth-Decline Curves, 3000 to 600 B.C.” (PDF). Social Science Research. 7 (2): 180—196. ISSN 0049-089X. doi:10.1016/0049-089x(78)90010-8. Arhivirano (PDF) iz originala 7. 7. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  4. ^ Taagepera, Rein (1979). „Size and Duration of Empires: Growth-Decline Curves, 600 B.C. to 600 A.D.”. Social Science History. 3 (3/4): 115—138. JSTOR 1170959. doi:10.2307/1170959. 
  5. ^ Taagepera, Rein (septembar 1997). „Expansion and Contraction Patterns of Large Polities: Context for Russia” (PDF). International Studies Quarterly. 41 (3): 475—504. JSTOR 2600793. doi:10.1111/0020-8833.00053. Arhivirano (PDF) iz originala 7. 7. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  6. ^ Taagepera, Rein (1979). „Size and Duration of Empires: Growth-Decline Curves, 600 B.C. to 600 A.D.”. Social Science History. 3 (3/4): 117. JSTOR 1170959. doi:10.2307/1170959. 
  7. ^ „World”, The World Factbook, Central Intelligence Agency, 18. 7. 2022, Arhivirano iz originala 20. 6. 2022. g., Pristupljeno 13. 9. 2023 
  8. ^ „Kako bi izgledala Britanska imperija kada bi danas postojala”. opusteno.rs. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  9. ^ Magdoff, Harry (1979). Imperialism: From the Colonial Age to the Present. NYU Press. str. 29. ISBN 978-0-85345-498-4. Arhivirano iz originala 19. 7. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  10. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č š aa ab av ag ad ae az ai aj ak al alj am an anj ao ap ar as at au af ah ac adž ba bb bv bg bd be bz bi bj bk bl blj bm bn bnj bo bp br bs bt bu bf bh bc bdž va vb vv vg vd ve vz vi vj vk vl vlj vm vn vnj vo vp vr vs vt vu vf vh vc vdž ga gb gv gg gd ge gz gi gj gk Taagepera, Rein (septembar 1997). „Expansion and Contraction Patterns of Large Polities: Context for Russia” (PDF). International Studies Quarterly. 41 (3): 492—502. JSTOR 2600793. doi:10.1111/0020-8833.00053. Arhivirano (PDF) iz originala 7. 7. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  11. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č š aa ab av ag ad ae az ai aj ak al alj am an anj ao ap ar as at au af ah ac adž ba bb bv bg bd be bz bi bj bk bl blj bm bn bnj bo bp br bs bt bu bf bh bc bdž va vb vv vg vd ve vz vi vj vk vl vlj vm vn vnj vo vp vr vs vt vu vf vh vc vdž Turchin, Peter; Adams, Jonathan M.; Hall, Thomas D. (decembar 2006). „East-West Orientation of Historical Empires” (PDF). Journal of World-Systems Research. 12 (2): 222—223. ISSN 1076-156X. Arhivirano (PDF) iz originala 7. 7. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  12. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č š aa ab av ag ad ae az ai aj ak al alj am an anj ao ap ar as at au af ah ac adž ba bb bv bg bd be bz bi bj bk bl blj bm bn bnj bo bp br bs bt bu bf bh bc bdž va vb vv vg vd ve vz vi vj vk vl vlj vm vn vnj vo vp vr vs vt vu vf vh vc Taagepera, Rein (1979). „Size and Duration of Empires: Growth-Decline Curves, 600 B.C. to 600 A.D.”. Social Science History. 3 (3/4): 121—122, 124—129, 132—133. JSTOR 1170959. doi:10.2307/1170959. 
  13. ^ a b „Área Territorial Brasileira”. www.ibge.gov.br (na jeziku: portugalski). Brazilian Institute of Geography and Statistics. Arhivirano iz originala 23. 10. 2016. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  14. ^ a b Conrad, Sebastian (2014). „The Dialectics of Remembrance: Memories of Empire in Cold War Japan” (PDF). Comparative Studies in Society and History. 56 (1): 8. ISSN 0010-4175. JSTOR 43908281. S2CID 146284542. doi:10.1017/S0010417513000601. Arhivirano (PDF) iz originala 8. 7. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  15. ^ a b James, David H. (1. 11. 2010). The Rise and Fall of the Japanese Empire. Routledge. ISBN 9781136925467. Arhivirano iz originala 6. 7. 2019. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  16. ^ R. de Oliveira Marques, António Henrique (1972). History of Portugal. str. 322. 
  17. ^ a b v g d đ e ž z i Bang, Peter Fibiger; Bayly, C. A.; Scheidel, Walter (2. 12. 2020). The Oxford World History of Empire: Volume One: The Imperial Experience. Oxford University Press. str. 92—94. ISBN 978-0-19-977311-4. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  18. ^ a b Rodríguez, Jaime; Vincent, Kathryn (1997). „The Colonization and Loss of Texas: A Mexican Perspective”. Myths, Misdeeds and Misunderstandings: The Roots of Conflict in US-Mexican Relations (First izd.). Wilmington, DE, USA: Scholarly Resources Inc. str. 47. ISBN 0-8420-2662-2. Arhivirano iz originala 15. 6. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  19. ^ a b v g d đ Soldaten-Atlas (Tornisterschrift des Oberkommandos der Wehrmacht, Heft 39). Leipzig: Bibliographisches Institut. 1941. str. 8, 32. 
  20. ^ a b Ashworth, Philip Arthur; and, others (1911). „Germany”. Ur.: Chisholm, Hugh. Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski). 11 (11 izd.). Cambridge University Press. str. 804–828. 
  21. ^ a b Korchmina, Elena; Sharp, Paul (jun 2020). „Denmark and Russia: What can we learn from the historical comparison of two great Arctic agricultural empires?” (PDF). European Historical Economics Society. str. 3. Arhivirano (PDF) iz originala 8. 7. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  22. ^ a b v Waters, Matthew (2005). Lanfranchi, Giovanni B.; Roaf, Michael; Rollinger, Robert, ur. „Media and Its Discontents”. Journal of the American Oriental Society. 125 (4): 517—533. ISSN 0003-0279. JSTOR 20064424. 
  23. ^ a b Townsend, Mary Evelyn; Peake, Cyrus Henderson (1941). European Colonial Expansion Since 1871. J.B. Lippincott. str. 19. Arhivirano iz originala 19. 7. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  24. ^ a b v g Turchin, Peter (2009). „A theory for formation of large empires” (PDF). Journal of Global History. 4 (2): 202. ISSN 1740-0228. S2CID 73597670. doi:10.1017/S174002280900312X. Arhivirano iz originala (PDF) 31. 1. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  25. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č š aa ab av ag ad ae az ai aj ak al alj am an anj ao ap ar as at au af ah ac adž ba bb bv bg bd be bz bi bj Taagepera, Rein (1978). „Size and Duration of Empires: Growth-Decline Curves, 3000 to 600 B.C.” (PDF). Social Science Research. 7 (2): 182—189. ISSN 0049-089X. doi:10.1016/0049-089x(78)90010-8. Arhivirano (PDF) iz originala 7. 7. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  26. ^ a b Hughes, William (1873). A Class-book of Modern Geography: With Examination Questions. G. Philip & Son. str. 175. Arhivirano iz originala 26. 8. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  27. ^ a b Sundberg, Ulf (2018). Swedish defensive fortress warfare in the Great Northern War 1702-1710 (PDF). Åbo: Åbo Akademis förlag. str. 26. ISBN 978-951-765-897-3. OCLC 1113941754. Arhivirano iz originala (PDF) 3. 7. 2020. g. 
  28. ^ a b Cornell, James (1978). Lost Lands and Forgotten People. Sterling Publishing Company. str. 24. ISBN 978-0-8069-3926-1. 
  29. ^ a b Briliant, Oscar; and, others (1911). „Austria-Hungary”. Ur.: Chisholm, Hugh. Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski). 03 (11 izd.). Cambridge University Press. str. 2–39. 
  30. ^ a b v g d đ e ž Taagepera, Rein (1978). „Size and duration of empires: Systematics of size” (PDF). Social Science Research. 7 (2): 116—117. ISSN 0049-089X. doi:10.1016/0049-089X(78)90007-8. Arhivirano (PDF) iz originala 7. 7. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  31. ^ a b Singh, Amarpal (15. 8. 2010). The First Anglo-Sikh War. Amberley Publishing Limited. ISBN 978-1-4456-2038-1. 
  32. ^ a b Rashev, Rasho (2008). Bъlgarskata ezičeska kultura VII -IX v./Bulgarian Pagan Culture VII – IX ctr. 38 (na jeziku: bugarski). Klasika i stil. ISBN 9789543270392. 
  33. ^ a b Wesseling, H. L. (23. 10. 2015). The European Colonial Empires: 1815-1919. Routledge. str. 93. ISBN 978-1-317-89507-7. Arhivirano iz originala 8. 7. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  34. ^ a b Iliffe, John (25. 8. 1995). Africans: The History of a Continent. Cambridge University Press. str. 143. ISBN 978-0-521-48422-0. 
  35. ^ a b Gluckman, Max (1960). „The Rise of a Zulu Empire”Neophodna novčana pretplata. Scientific American. 202 (4): 162. Bibcode:1960SciAm.202d.157G. ISSN 0036-8733. JSTOR 24940454. doi:10.1038/scientificamerican0460-157. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  36. ^ a b Thornton, John (28. 4. 1998). Africa and Africans in the Making of the Atlantic World, 1400-1800. Cambridge University Press. str. 104. ISBN 978-0-521-62724-5. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  37. ^ a b Hughes, William; Williams, J. Francon (1892). A Class-book of Modern Geography: With Examination Questions, Notes, & Index. G. Philip & son. str. 281. Arhivirano iz originala 30. 5. 2021. g. 
  38. ^ a b Blanford, Adam Jared (2014). Rethinking Tarascan Political and Spatial Organization (PDF) (PhD thesis). University of Colorado Boulder. str. 6. S2CID 147339315. Arhivirano iz originala 13. 2. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  39. ^ Taagepera, Rein (1997). „Expansion and Contraction Patterns of Large Polities: Context for Russia” (PDF). International Studies Quarterly. 41 (3): 480. ISSN 0020-8833. doi:10.1111/0020-8833.00053. Arhivirano (PDF) iz originala 7. 7. 2020. g. Pristupljeno 13. 9. 2023. 
  40. ^ Scheidel, Walter (2020). „The Scale of Empire: Territory, Population, Distribution”. Ur.: Bang, Peter Fibiger; Bayly, C. A.; Scheidel, Walter. The Oxford World History of Empire: Volume One: The Imperial Experience. Oxford University Press. str. 102. ISBN 978-0-19-977311-4. 
  41. ^ Myrdal, Janken (2013). „Empire: The comparative study of imperialism”. Ur.: Hornborg, Alf; Clark, Brett; Hermele, Kenneth. Ecology and Power: Struggles over Land and Material Resources in the Past, Present and Future. Routledge. str. 43. ISBN 978-1-136-33529-7. 
  42. ^ a b Scheidel, Walter (2020). „The Scale of Empire: Territory, Population, Distribution”. Ur.: Bang, Peter Fibiger; Bayly, C. A.; Scheidel, Walter. The Oxford World History of Empire: Volume One: The Imperial Experience. Oxford University Press. str. 103. ISBN 978-0-19-977311-4. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]