Spomenik kralju Aleksandru Karađorđeviću u Nišu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Spomenik kralju Aleksandru Karađorđeviću
Opšte informacije
MestoOpština Medijana, Niš
Vreme nastanka7. decembar 2004. vajar Zoran Ivanović
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od izuzetnog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Niš

Spomenik kralju Aleksandru Karađorđeviću smešten je u centru grada, na istoimenom Trgu u Nišu. Monumentalani spomenik je rad akademskog vajara Zorana Ivanovića iz Beograda, a izliven je u livnici „Kuzman“ u Smederevu. U postument spomenika uklesan je natpis „Kralj Aleksandar Karađorđević 1888 – 1934“. Visina spomenika je 4,5 metara, na postumentu visine 7 metara i težine 3,3 tone.

Spomenik su otkrili gradonačelnik Niša Smiljko Kostić i princ Aleksandar Karađorđević 7. decembra 2004. godine na devedesetogodišnjicu kada je 1914. godine doneta istorijska Niška deklaracija o ujedinjenju naroda slovenskog porekla na Balkanu i ciljevima Srbije u Prvom svetskom ratu.

Spomenik je osveštao vladika niški gospodin Irinej, koji je rekao da se ovim činom ispravlja nepravda koju su Nišlijama naneli oni koji su pokušavali da nam oduzmu pamćenje, zatru korenje i unište tradiciju.

Spomenik je prvi put otkriven i osvećen na kraljev rođendan po starom kalendaru 4./17. decembra 1939. godine, ali je pod nerazjašnjenim okolnostim, nakon oslobođenja Niša 1946. godine sklonjen i uništen. Prvobitni spomenik je delo Radete Stankovića[1], najistaknutijeg vajara između dva svetska rata. Čin osvećenja ovog prvog spomenika izvršili su: patrijarh srpski Gavrilo, mitropolit zagrebački Dositej i episkopi: timočki Emilijan, braničevski Venijamin i niški Jovan.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Turistička organizacija Niš: „Niš“, turistički vodič pp. 41, (2009); „Pergament print“

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jovan, Episkop niški: „U službi Bogu i narodu”, 1940. Štamparija „Sveti car Konstantin”, Niš

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]