Spomenik kralju Petru I i kralju Aleksandru I u Parizu
Spomenik kralju Petru I i kralju Aleksandru I | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Pariz |
Država | Francuska |
Vrsta spomenika | spomenik |
Vreme nastanka | 9. oktobar 1936. |
Spomenik kralju Petru I i kralju Aleksandru I predstavlja zajedničku spomeničku kompoziciju koja se nalazi u Parizu.
Posvećen je primarno kralju Aleksandru I Karađorđeviću, koji je ubijen 1934. godine u atentatu na teritoriji Francuske, ali i njegovom ocu kralju Petru I. Spomenik je otkriven 9. oktobra 1936. godine na drugu godišnjicu Marseljskog atentata.
Autor spomenika je francuski skulptor i nacionalista Maksim Real del Sart.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Predistorija[uredi | uredi izvor]
U međuratnom periodu, Kraljevina Jugoslavija je nastojala da od Francuske stvori najznačajnijeg spoljnopolitičkog partnera, negujući kult savezništva iz Prvog svetskog rata i zajedničkih borbi na Solunskom frontu. Radi toga cilja, na Kalemegdanu je na godišnjicu potpisivanja nemačke kapitulacije 11. novembra 1930. godine, otkriven Spomenik zahvalnosti Francuskoj u prisustvu kralja Aleksandra I Karađorđevića.
Prilikom dolaska u zvaničnu posetu Francuskoj, kralj Aleksandar I je ubijen 9. oktobra 1934. godine u Marseju, od strane Velička Dimitrova Kerina, pripadnika separatističke VMRO, a u atentatu koji su organizovali pripadnici ustaškog pokreta. Zajedno sa njim, tada je ubijen i francuski ministar inostranih poslova Luj Bartu.
Uoči Dana primirja 10. novembra 1934. godine, kamene posmrtne maske kralja Aleksandra I i ministra Bartua su bile izložene kod Trijumfalne kapije u Parizu. O tome je izveštavao beogradski list Vreme na naslovnoj strani, u tekstu pod naslovom „Milioni Parižana defiluju tokom cele noći ispred posmrtne maske Blaženopočivšeg Kralja Aleksandra, izložene na katafalku ispred Pobedničke kapije”.[1] Iste večeri, održana je molitva za kraljevu dušu, a među prisutnima su bili francuski predsednik Alber Lebren, maršal Filip Peten, maršal i počasni vojvoda Luj Franše d’Epere, kneginja Olga Karađorđević, jugoslovenski poslanik u Parizu dr Miroslav Spalajković... Posmrtne maske je izradio francuski skulptor Maksim Real del Sart (fr. Maxime Real del Sarte), pripadnik monarhističke Francuske akcije.
Otkrivanje spomenika[uredi | uredi izvor]
Spomenik je otkriven 9. oktobra 1936. godine, na drugu godišnjicu Marseljskog atentata. Svečanosti otkrivanja spomenika su prisustvovali:
- Alber Lebren, predsednik Francuske;
- armijski general Ljubomir Marić, ministar vojske i mornacije Kraljevine Jugoslavije;
- dr Božidar Purić, poslanik i opunomoćeni ministar Kraljevine Jugoslavije u Parizu;
- Emil Nažijar, nekadašnji francuski poslanik u Beogradu.[2]
Kompozicija[uredi | uredi izvor]
Maksim Real del Sart je imao zadatak da izradi zajednički spomenik kralju Petru I i kralju Aleksandru I. Monumentalna kompozicija je izrađena u bronzi i predstavlja kralja Aleksandra I na konju, dok gleda u nebo. Iza njega se nalaze jugoslovenska trobojka, kao i zastava Legije časti, čiji je bio nosilac. Pored vladara na konju, nalazi se njegov otac kralj Petar I koji mu predaje sablju. Sa druge strane je maršal Luj Franše d’Epere.[3]
Iako je na maketi bilo predviđeno da se u dnu nalazi još jedna skulptura beživotnog kralja Aleksandra I u mrtvačkoj tkanini, nad kojim plače personifikacija tuge sa mačem u rukama, konačno rešenje se opredelilo za veličanje kraljeve državničke i ratničke slave, umesto tragične smrti.
Na prednjoj strani postamenta se nalazi natpis: "Kraljevina Srbije i Jugoslavije, Petru I Oslobodiocu i Aleksandru I Ujedinitelju", a ispod toga: "Omaž Pariza i Francuske svojim velikim prijateljima".[4]
Na bočnim stranama se nalaze delovi telegrama koji je regent Aleksandar uputio francuskom predsedniku Remonu Poenkareu, decembra 1915. godine: „Srbije više nema, ali njena vojska je sačuvana, mi smo spremni da nastavimo borbu na francuskom tlu”, kao i navodne poslednje kraljeve reči: „Čuvajte Jugoslaviju! Čuvajte francusko-jugoslovensko prijateljstvo!”[5]
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Spomenik se nalazi na Trgu Aleksandra I od Jugoslavije (fr. Square Alexandre 1er de Yougoslavie) u 16. okrugu Pariza.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Milioni Parižana defiluju tokom cele noći ispred posmrtne maske Blaženopočivšeg Kralja Aleksandra, izložene na katafalku ispred Pobedničke kapije”. Vreme. 4613: 1. 11. novembar 1934.
- ^ Bećković, Matija (25. 01. 2015). „Ako je za Pariz, nije za Beograd”. Politika.
- ^ Jakovljević, Dragica (3. avgust 2020). „Pariz: Spomenik našim kraljevima”. Danas.
- ^ Milovanović, Jovana (9. oktobar 2018). „Omaž Pariza i Francuske Karađorđevićima: o jedinom spomeniku kraljevima Petru i Aleksandru koji je preživeo Drugi svetski rat”.
- ^ „Monument à Alexandre Ier de Yougoslavie et Pierre Ier de Serbie – Paris (75016)”.